Znate li koliko ste sretni?

pozitivno razmišljanje

Naučna istraživanja pokazala su da osobe koje su sretne, po pravilu žive duže, zarađuju više, zdravije su i imaju kvalitetnije brakove. No, kako možemo znati koliko smo (ne) sretni u odnosu na druge?

Može li se sreća izmjeriti objektivnim metodama i biti predmetom naučnog istraživanja?

Možemo li naučnim pristupom izmjeriti koliko je netko sretan, s obzirom na to da je sreća subjektivan doživljaj osobnog emotivnog stanja?

Istraživač, koji se posvetio tematici mjerenja sreće u svojim istraživanjima, je professor Ed Diener, s fakulteta u Virgini-i, po čemu je u naučnim krugovima dobio nadimak “Dr. Happiness” (dr. Sreća).

Prema dr. Ed Diener-u, najlakši, ali i “pouzdan” način da saznamo koliko je netko sretan jest da ga to i upitamo (“subjektivna metoda”). Ljudi su po pravilu vrlo dobro “osviješteni” po pitanju koliko i jesu li sretni.

Za mjerenje sreće kod ispitanika u svojim istraživanjima, dr. Ed Diener koristio je i “objektivne metode”:

  • promatranje aktivnosti lijeve prefrontalne regije mozga
  • mjerenje razine “hormona sreće” (serotonina) i “hormona stresa” (kortizola) tijekom dana
  • odgovori članova prijatelja i porodice ispitanika na to što oni misle je li ispitanik sretan ili nije
  • mjerenje vremena reakcije na pozitivne i negativne podražaje
  • dominantna sjećanja na životne događaje kod ispitanika (sretniji ljudi po pravilu se sjećaju više lijepih stvari iz svog života)

Sreća

U svojim istraživanjima dr. Ed Diener došao je do zaključka da se sve metode mjerenja sreće u velikoj mjeri konvergiraju, odnosno da u većini slučajeva daju isti ili sličan odgovor na stanje sreće kod ispitanika.

Primjerice, sretni bi ispitanici za sebe u većini slučajeva izjavili da su sretni, njihovi prijatelji i članovi obitelji rekli bi za njih da su sretni, imali bi veću razinu hormona sreće, a manju razinu hormona stresa, sjećali bi se više lijepih stvari u vezi sebe i svog života, brže bi reagirali na pozitivne podražaje… Vrijedi i obrnuto.

Dakle, najbrža i najlakša metoda da saznamo koliko je netko sretan jest da tu osobu to i upitamo.

Isto pitanje možemo postaviti i sebi. Za “subjektivno” mjerenje sreće dr. Ed Diener razvio je upitnik, poznat pod nazivom “subjektivna skala sreće” koja se sastoji od 5 pitanja na koju ispitanik treba odgovori s odgovorima “uopće se ne slažem” do “potpuno se slažem”:

  1. Moj život je u blizu idealnog života koji želim živjeti
  2. Uvjeti mog života su odlični
  3. Ja sam zadovoljan/na svojim životom
  4. Do sada sam u životu postigao/la važne stvari koje sam želio/ljela
  5. Da mogu ponovo živjeti svoj život ne bih mijenjao/la skoro ništa

Razmislite o vašim odgovorima na navedene tvrdnje. Koliko ste sretni?

Članak uređen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Znate li koliko ste sretni?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.