Bolesti lista vinove loze: Berba je sve bliže! Provjerite ima li ovih promjena na listovima i spriječite propadanje grožđa na vrijeme

Bolesti lista vinove loze

Bolesti lista vinove loze čest su problem kod proizvođača vina, posebno prije sezone berbe koja slijedi.

Vinova loza (Vitis spp.) je gospodarski značajna biljka koja se diljem svijeta uzgaja zbog plodova koji se koriste za proizvodnju vina, grožđica i stolnog grožđa. Međutim, kao i svaka druga kultura, vinova loza je osjetljiva na razne bolesti koje mogu značajno utjecati na njezinu produktivnost.

Među njima posebno su važne bolesti koje pogađaju lišće vinove loze jer izravno utječu na sposobnost biljke da provodi fotosintezu i doprinosi razvoju ploda.

Bolesti lista vinove loze

Svatko od vas sigurno je barem jednom u životu bio u vinogradu i uživao u prirodi, radu i produktima berbe. S obzirom na to da znate kako je berba mukotrpan posao, velika je šteta kada lozu zahvati određena bolest i upropasti nastanak velikih zaliha proizvoda.

U nastavku saznajte koje su najčešće bolesti lista vinove loze, njihove uzroke, simptome i načine sprječavanja i liječenja.

Pepelnica (Erysiphe necator)
FOTO: Shutterstock

Pepelnica (Erysiphe necator)

Pepelnica je jedna od najčešćih i najrazornijih bolesti lišća vinove loze. Uzrokovana gljivicom Erysiphe necator, pepelnica se može pojaviti i u vlažnim i u suhim uvjetima. Bolest je karakterizirana pojavom bijele praškaste izrasline na gornjoj površini lišća, a bobice grožđa izgledaju kao da su posute pepelom. Kako infekcija napreduje, lišće se može iskriviti, uvijati i na kraju otpasti. To može dovesti do značajnog smanjenja fotosintetskog kapaciteta vinove loze i posljedično niže kvalitete plodova i uroda.

Za suzbijanje pepelnice uzgajivači često provode kulturološke prakse kao što su pravilan razmak između trsova, obrezivanje radi povećanja protoka zraka i održavanje dobre higijene u vinogradu. Osim toga, fungicidi se mogu primjenjivati preventivno ili u svrhu liječenja, ali je neophodno isprobavati razne vrste fungicida kako bi se smanjio rizik od razvoja rezistencije.

Plamenjača vinove loze
FOTO: Shutterstock

Plamenjača (Plasmopara viticola)

Plamenjača vinove loze je još jedna raširena gljivična bolest koja zahvaća lišće vinove loze. Plasmopara viticola uspijeva u vlažnim uvjetima i obično se pojavljuje tijekom razdoblja visoke vlažnosti i kiše. Bolest se u početku manifestira kao žuto-zelene mrlje na gornjoj površini lišća koje izgleda kao da je preliveno uljem. Kako napreduje, pjege postaju smeđe i nekrotične, što dovodi do defolijacije (prijevremenog otpadanja lišća) i smanjene fotosinteze.

Upravljanje plamenjačom uključuje usvajanje sličnih kulturnih praksi kao one koje se koriste protiv pepelnice. Fungicidi koji su posebno usmjereni na plamenjaču također se mogu primijeniti na preventivan način, posebno tijekom razdoblja vrhunca pojave ove bolesti.

Crvena palež vinove loze (Pseudopezicula tracheiphila)
FOTO: Shutterstock

Crvena palež vinove loze (Pseudopezicula tracheiphila)

Pseudopezicula tracheiphila je gljivični patogen i uzročnik bolesti poznate kao crvena palež vinove loze. Gljivica prvenstveno napada lišće vinove loze, stvarajući karakteristične žućkasto-zelene lezije na gornjoj površini lišća koja s vremenom može potamnjeti. Kako bolest napreduje, zaraženo lišće može postati smeđe i prerano otpasti, što dovodi do smanjene fotosinteze, smanjene bujnosti vinove loze i pada kvalitete i količine grožđa. Simptomi se obično javljaju početkom lipnja, ali mogu se ponovo pojaviti u kolovozu ili rujnu.

Protiv ove bolesti učinkovit je fungicid karbendazim, a jedna od najkorisnijih mjera je zaoravanje listova.

Grinja vinove loze
FOTO: Shutterstock

Grinja vinove loze

Lozine grinje mogu prezimiti ispod kore i u ljuskicama pupova, a dovoljna je samo jedna jedinka grinje da izazove nabreklinu lista. Lozine grinje mogu uzrokovati erinozu i akarinozu – bolesti koje mogu oštetiti lišće vinove loze i stvaranjem nabreklina. Erinoza se može spriječiti sumpornim pripravcima, dok se akarinoza može spriječiti akaricidima i okvašivačima.

Antraknoza (Elsinoe ampelina)
FOTO: Shutterstock

Antraknoza (Elsinoe ampelina)

Uzrokovana gljivicom Elsinoe ampelinom, bolest se manifestira kao male, vodom natopljene lezije na gornjoj površini lista, koje kasnije potamne i udube se. Kako infekcija napreduje, lezije se mogu spojiti, što dovodi do većih nekrotičnih područja na lišću. Jake zaraze mogu oslabiti biljku, otežati fotosintezu i smanjiti prinos plodova.

Uz primjenu fungicida, upravljanje antraknozom uključuje obrezivanje i uklanjanje zaraženih dijelova biljke tijekom sezone mirovanja kako bi se smanjilo širenje.

Bolest uvijenosti lista vinove loze (GLD)
FOTO: Shutterstock

Bolest uvijenosti lista vinove loze (GLD)

Bolest uvijenosti lista vinove loze (GLD) je složena virusna bolest koja zahvaća vinovu lozu, uzrokujući karakteristično uvijanje lišća prema dolje i crvenilo. GLD može značajno smanjiti fotosintezu i odgoditi sazrijevanje plodova. Bolest se primarno širi zaraženim sadnim materijalom i određenim kukcima prijenosnicima.

Prevencija unošenja GLD-a u vinograde je ključna. To uključuje korištenje certificiranog sadnog materijala bez virusa i pažljivo upravljanje populacijom insekata praćenjem i ciljanom primjenom insekticida.

Krastavost lista vinove loze (Fusicladium ampelophagum)
FOTO: Shutterstock

Krastavost lista vinove loze (Fusicladium ampelophagum)

Krastavost lista vinove loze gljivična je bolest koju uzrokuje uzročnik Fusicladium ampelophagum (ranije poznat kao Phyllosticta ampelicida). Prvenstveno zahvaća lišće vinove loze i može biti značajan problem za vlasnike vinograda i uzgajivače grožđa. Bolest je karakterizirana pojavom sitnih lezija kružnog do nepravilnog oblika na gornjoj površini lišća vinove loze. Ove lezije često počinju kao žute ili žućkasto-zelene mrlje i na kraju postaju smeđe ili crne kako sazrijevaju.

Kako infekcija napreduje, zahvaćena područja mogu postati uzdignuta i formirati strukturu poput kraste, po čemu je bolest dobila ime. Na donjoj površini lista mogu se uočiti sivkaste do crne mase spora gljive.

Ozbiljne zaraze mogu dovesti do defolijacije, smanjujući sposobnost vinove loze za fotosintezu i potencijalno utječući na kvalitetu plodova. Ispravne prakse upravljanja, uključujući sanitaciju, primjenu fungicida i korištenje sorti vinove loze otpornih na bolesti, ključne su za kontrolu krastavosti lišća vinove loze.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu