Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava kao Svjetski dan pranja ruku. Iako se radi o najosnovnijoj higijenskoj mjeri, rezultati ispitivanja navika su još uvijek poražavajući.

Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti s namirnicom. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i bolesti prljavih ruku.

Kod žena je učestalost pranja ruku ipak bitno bolja nego kod muškaraca.

Na ovu činjenicu ukazuje anketa njemačkog BZgA – Savezni centar za zdravstveno prosvjećivanje, a potvrđuje ju ispitivanje koje je provela London School of Hygiene & Tropical Medicine.250.000 osoba je praćeno u javnim WC-ima, tako da su postavljeni on-line senzori kojima je praćena uporaba sapuna na umivaonicima. Samo 32% muškaraca je pralo ruke sa sapunom, dok je rezultat kod žena bio dvostruko bolji, 64% korisnica sapuna.

U navedenom ispitivanju mjeren je i učinak poruka emitiran putem LED ekrana na ulazu u WC. Natpisi poput „Voda ne ubija klice, sapun ubija“ nisu se pokazali učinkovitima. Ispitanici su najbolje reagirali na poruku „Pere li osoba pored vas ruke sapunom?“ što pokazuje da je tuđe mišljenje važnije od spoznaje opasnosti nečistih ruku.

I ovdje su uočene spolne razlike. Muškarci su najbolje reagirali na poruke koje su izazivala gađenje, poput: „Isperi sapunom ili pojedi kasnije“

Pranje ruku sapunom je jedna od najučinkovitijih i najisplativijih mjera prevencije zaraznih bolesti. Temeljito pranje ruku sapunom u trajanju od 20 do 30 sekundi pouzdano  uništava klice.

• bolesti crijeva
• higijena
• pranje ruku