PHD (patohistološka dijagnoza) – što je, kako se pripremiti

Budite prvi i komentirajte!
1 min čitanja

Kreni Zdravo

PHD (patohistološka dijagnoza) je vrlo detaljna mikroskopska analiza bioptata ili kirurškog uzorka tkiva u svrhu postavljanja dijagnoze i otkrivanju mogućih bolesnih stanica i tkiva. Analizu uzetog tkiva, nakon njegove obrade, provodi patolog.

Kada je potrebno obaviti PHD (patohistološku dijagnozu)?

PHD provjera je potrebna nakon svake biopsije. Ako se odstranjuje čitava promjena (tumor), tada je riječ o ekscizijskoj biopsiji, dok se kod incizijske (probatorne biopsije) za analizu uzima manji komadić promijenjenog tkiva ili tumora.

Kako se izvodi PHD analiza?

Patohistološka analiza započinje s biopsijom, operacijom ili obdukcijom nakon koje se uzorak uzetog tkiva stavlja u formalin (fiksativ) koji stabilizira tkivo i sprječava njegovo propadanje.

Klinička slika i izgled odstranjenog tkiva ne otkrivaju nužno pravu prirodu bolesti pa se upravo zato svaki njegov komadić šalje na patohistološku obradu kojom bi se konačna dijagnoza trebala postaviti.

Uzorci uzetog tkiva režu se na tanke slojeve, fiksiraju na predmetno staklo i zatim “bojaju” na različite načine (HE bojanje, PAS, Sudan II) kako bi se omogućio bolji pregled tkiva pod mikroskopom. Standardno bojanje se po potrebi nadopunjuje nekim drugim metodama, kao što su histokemijske ili imunohistokemijske metode. Njima je moguće odrediti porijeklo tumorskog tkiva (limfno, epitelno, itd.), izraženost pojedinih gena i preciznije utvrditi prognozu i terapijski pristup.

Patolog i kvalificirani medicinski stručnjaci analiziraju histološke preparate pod mikroskopom i postavljaju dijagnozu u skladu s histološkim karakteristikama uzorka. Ova medicinska dijagnoza je formulirana u obliku izvješća kojim se opisuje histološki nalaz i daje mišljenje patologa.

U slučaju tumora, patohistološka dijagnoza je prijeko potrebna kako bi se odredio stadij bolesti, zahvaćenost tkiva i potrebno liječenje.