Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neurodegenerativnih bolesti, a iako se najčešće povezuje sa starenjem, znanstvenici sve više istražuju i utjecaj okoliša. Najnovije istraživanje upućuje na to da bi voda koju pijete – točnije njezino podrijetlo i starost – mogla imati ulogu u riziku razvoja ove bolesti.

Može li podzemna voda utjecati na rizik od Parkinsonove bolesti?

Novo istraživanje, koje će biti predstavljeno na godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju u travnju 2026., proučavalo je povezanost između Parkinsonove bolesti i karakteristika podzemnih voda.

Drugim riječima, neka voda može biti izloženija štetnim tvarima koje utječu na živčani sustav.

Važno je naglasiti da studija još nije objavljena u znanstvenom časopisu, pa se zaključci smatraju preliminarnima.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su analizirali podatke više od:

• 12.000 osoba s Parkinsonovom bolešću
• više od 1,2 milijuna kontrolnih ispitanika.

Sudionici su živjeli u blizini više od 1.000 lokacija uzorkovanja podzemnih voda.

U istraživanju su promatrani:

• starost podzemne vode
• izvor pitke vode
• tipovi vodonosnika (pješčenjak, karbonatne stijene).

Vodonosnici su slojevi stijena koji zadržavaju i propuštaju vodu, a njihova struktura može utjecati na to kako zagađivači dolaze do pitke vode.

Ključni rezultati istraživanja

Rezultati su pokazali nekoliko zanimljivih povezanosti:

• osobe koje su pile vodu iz karbonatnih vodonosnika imale su 24 % veći rizik od Parkinsonove bolesti
• starija podzemna voda bila je povezana s nižim rizikom, ali samo u tim istim karbonatnim sustavima
• svako povećanje starosti vode bilo je povezano s 6,5 % manjim rizikom
• “mlađa” voda (plića i novijeg porijekla) nosila je veći rizik, vjerojatno zbog veće izloženosti modernim zagađivačima poput pesticida.

Zašto bi voda mogla imati utjecaj?

Važno je razumjeti da problem vjerojatno nije sama voda, nego ono što ona može sadržavati.

Stručnjaci ističu da:

• različiti tipovi tla i stijena omogućuju lakši prolaz zagađivača
• pesticidi, industrijske kemikalije i teški metali mogu dospjeti u pitku vodu
• novija voda češće sadrži takve moderne kontaminante.

Ako koristite vodu iz bunara, potencijalno ste izloženiji tim tvarima, osobito ako voda nije redovito testirana.

Ograničenja istraživanja

Iako su rezultati zanimljivi, važno je uzeti u obzir nekoliko ograničenja:

• studija pokazuje povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu
• obuhvaćena je uglavnom starija populacija, pa se rezultati ne mogu primijeniti na sve
• moguće je da nisu uzeti u obzir svi relevantni čimbenici.

Znanstvenici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se točno utvrdilo koje tvari u vodi predstavljaju najveći rizik.

Možete li smanjiti rizik?

Iako se prevencija ovdje uglavnom odnosi na širu zajednicu i sustav, postoje koraci koje i vi možete poduzeti:

• redovito testirajte vodu iz privatnih bunara
• koristite sustave za filtraciju vode ako je potrebno
• informirajte se o kvaliteti vode u vašem području
• podržite mjere zaštite okoliša i kontrole zagađenja.

Stručnjaci smatraju da bi u budućnosti prevencija mogla uključivati pristup sličan onome kod smanjenja izloženosti olovu – identificiranje, regulacija i smanjenje štetnih tvari u okolišu.

Pročitajte i ove članke:

• Kako nastaje Parkinsonova bolest? Psihologinja otkriva glavni uzrok.
• Rani znakovi Parkinsonove bolesti koje trebate prepoznati
• Parkinsonova bolest i životni vijek: Što očekivati?

• istraživanje
• parkinsonova bolest
• starost vode
• voda

Učitaj više izvora