Gastritis je naziv za upalne promjene sluznice želuca. Iako nema jedinstvene klasifikacije, najčešće se dijeli na akutni i kronični. Među brojnim čimbenicima koji mogu biti uzroci gastritisa, izdvajaju se uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) te infekcija bakterijom Helicobacter pylori.

Očituje se na različite načine. Može se raditi o asimptomatskom ili simptomatskom obliku, kada se pacijent tuži na nelagodu ili bol u gornjem dijelu trbuha, mučninu, povraćanje te ostale probavne tegobe.

Gastritis – podjela

Gastritis najčešće dijelimo, ovisno o vremenu trajanja upale, na:

• akutni i
• kronični.

Kod akutnog simptomi se javljaju naglo i traju kratko, a ukoliko potraju tjednima, mjesecima ili godinama, radi se o kroničnom gastritisu.
Simptome je bitno ne ignorirati jer napredovanjem upale može doći do nastanka čira (ulkusa), pa čak i karcinoma želuca. 

Kao poseban oblik gastritisa, valja istaknuti akutni stresni gastritis koji nastaje naglo u različitim stanjima koja remete opskrbu želuca krvlju.

Defekti sluznice nastaju posljedično velikim stresnim situacijama za organizam, kao što su sepsa, opekline, teške traume, šok ili veći kirurški zahvati. Primjenom profilakse kod svih pacijenata s teškom bolešću i teškim općim stanjem pojava ovog gastritisa se nastoji spriječiti. 

Upala sluznice želuca (gastritis) – uzroci

Kad je u pitanju upala sluznice želuca, ne radi se o jednoj bolesti već različitim upalnim stanjima, s jednako raznolikom kliničkom slikom, koje mogu izazvati različiti čimbenici.

Uzročnici koji su zajednički akutnom i kroničnom gastritisu su ujedno i najčešći uzročnici. Radi se o: 

• uzimanju nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), kao što su: acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, diklofenak, ketoprofen,
• infekciji bakterijom Helicobacter pylori,
• konzumiranju žestokih alkoholnih pića,
• ostalim toksičnim čimbenicima iz okoliša: začinjena hrana, pušenje.

Akutni gastritis može biti i:

• infektivne prirode – u sklopu trovanja hranom,
• posljedica zračenja,
• posljedica mehaničkih ozljeda – strana tijela, nazogastrične sonde.

Kronični gastritis je vrlo česta bolest u općoj populaciji te se smatra da oko 60-70% populacije ima neki oblik gastritisa bez obzira na postojanje ili nepostojanje simptoma.

Osim već navedenih uzroka, bitno je spomenuti:

• kemijsku ili reaktivnu kroničnu upalu sluznice želuca koja je posljedica refluksa žuči i gušteračinih sokova nakon kirurškog zahvata na donjem dijelu želuca,
• autoimuni gastritis – nepoznatog uzroka te je često udružen s drugim autoimunim bolestima (šećerna bolest tip 1, Addisonova bolest, Hashimotov tireoiditis). Bolesnici su u prosjeku dobi od 60 godina te imaju protutijela na parijetalne stanice (zadužene za lučenje želučane kiseline) i unutarnji faktor koji je bitan za apsorpciju vitamina B12. Posljedica je smanjeno lučenje kiseline te perniciozna anemija. 

Upala sluznice želuca (gastritis) – simptomi 

Klinička slika je raznolika, često nespecifična. Javljaju se:

• nespecifične boli u području trbuha,
• bol i nelagoda u području gornjeg dijela trbuha,
• mučnina,
• povraćanje,
• hematemeza: povraćanje krvi,
• nadutost,
• osjećaj sitosti nakon što se pojedu male količine hrane, 
• povišena temperatura: u slučaju infektivnih gastritisa,
• umor: u slučaju anemije.

Nabrojani simptomi se javljaju izolirano ili u različitim kombinacijama. 

Upala sluznice želuca (gastritis) – dijagnoza 

U slučaju prisustva gore navedenih tegoba, posjet liječniku ne treba odgađati. Liječnik će s pacijentom popričati (uzeti anamnezu)  i obaviti fizikalni pregled. Ovisno o tome, naručuje pacijenta na daljnje pretrage koje mogu uključivati:

• pretrage iz krvi,
• analizu stolice,
• gastroskopiju: radi se o endoskopskoj metodi kojom liječnik kroz usta dolazi do pacijentovog želuca uz pomoć fleksibilnog instrumenta na čijem je vrhu svjetlo i kamera. Na monitoru se promatra sluznica želuca te se uzima uzorak sluznice za daljnju patohistološku analizu (PHD) bitnu za postavljanje konačne dijagnoze. 

Upala sluznice želuca (gastritis) – liječenje 

Liječenje ovisi o uzroku.

Ukoliko je gastritis posljedica iritansa iz okoliša, iste je potrebno ukloniti (prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, prestanak uzimanja određenih lijekova ili začinjene hrane).

Od lijekova se koriste razni protusekretorni lijekovi:

• antacidi (kalcij karbonat),
• blokatori H2 receptora (cimetidin, ranitidin),
• inhibitori protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol).

Neke od ovih lijekova je moguće kupiti bez liječničkog recepta, stoga je potreban oprez prilikom njihovog uzimanja. Lijekovi ukoliko se uzimaju na svoju ruku bez prethodnog liječničkog pregleda mogu zamaskirati simptome nekog ozbiljnijeg stanja te tako napraviti više štete nego koristi.

Ako se dokaže prisustvo bakterije H. pylori potrebno je provođenje tzv. trojne terapije koja uključuje dva antibiotika i protusekretorni lijek (inhibitor protonske pumpe).

Upala sluznice želuca (gastritis) – prevencija

Uredan način života te uravnotežena prehrana temelj su zdravlja, pa tako i prevencije gastritisa.

Savjetuje se izbjegavanje ljute, kisele i pretjerano začinjene hrane te konzumiranje više manjih obroka u danu.

Pušenje, kava i alkohol loše djeluju na zaštitni sloj želuca čineći ga tako podložnim za nastanak upale.

Također, protuupalne lijekove (NSAID) potrebno je uzimati kontrolirano – u što manjim količinama i samo po potrebi. 

• gastritis
• upala želuca