Oni koji misle da je origano dobar samo kao začin na pizzi jako su se prevarili. Upotreba origana iz kuhinje proširila se u ljekovite svrhe i to zahvaljujući širokom spektru bioloških aktivnosti. Ova biljka intenzivna i opora mirisa čiju ljekovitost čine esencijalno ulje i aromatične komponente, danas je sve popularnija kao dodatak prehrani.

Studije biološke aktivnosti origana upućuju na širok spektar antibakterijskih, fungicidnih (protiv gljiva), antivirusnih (protiv virusa) i antioksidativnih osobina.

Dobrobiti korištenja origana

Origano se kao ljekovita biljka u narodnoj medicini primjenjivao dugo kroz povijest – kao prirodni antibiotik, sredstvo za iskašljavanje i širenje bronha, protiv grčeva, kod upale sinusa (posebno kronične), grlobolje, nespecifične upale uha, prehlade, viroze, gripe, dugotrajnih tegoba s nosom te kod upale mokraćnog mjehura.

S obzirom na to da se biološka medicina u svijetu sve više istražuje i postaje sve popularnija među znanstvenicima, izrađene su brojne studije djelovanja origana na bakterije i druge mikroorganizme. Postoji preko 50 vrsta origana. Najcjenjeniji je divlji origano koji se ne može kultivirati i uzgajati. Od tih 50 vrsta origana, 30 raste u Turskoj, od kojih je 15 endemskih (uspijevaju samo u Turskoj). Od svih vrsta origana, tri vrste su najljekovitije: Origanum vulgare, Origanum onites i Origanum minutiflorum.

Origanum vulgare i Origanum onites sadrže 30 – 60 % karvakrola, dok Origanum minutiflorum sadrži čak 80 – 90 % ovog aktivnog sastojka. Zbog visokog sadržaja karvakrola od Origanum minutiflorum se najčešće i radi ljekovito ulje.

• divlji origano