Sunčanje i UV zračenje – koliko je štetno za zdravlje?
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Zaštita od UV zračenja
Kako biste se pravilno zaštitili od sunčevog UV zračenja, slijedite ove upute:
- Probajte naći kremu koja štiti od UVA i od UVB zraka i namažite se 30 minuta prije izlaženja te svakih dva sata od izlaganja Suncu.
- Izbjegavajte izlaganje Suncu u periodu od 10 do 16 sati u ljetno doba, ili pratite vrijednost UV indeksa, koji uvijek možete provjeriti.
- Ljeti nosite laganu zaštitnu odjeću te šešir ili kapu širokog oboda.
Djecu i tinejdžere mlađe od 15 godina bi trebalo posebno zaštititi od UV zračenja.
Kakve kreme za sunčanje postoje?
Kreme za sunčanje se mogu podijeliti na one s kemijskim ili mineralnim filterima. Neke molekule koje spadaju pod kemijske filtre su npr. avobenzon ili oksibenzon. Mineralni filtri su cinkov ili titanijev oksid. Mnogi proizvodi za zaštitu od UV zračenja zapravo kombiniraju i mineralne i kemijske filtre kako bi vam pružili što veću zaštitu.
Iako se dugo vremena smatralo da kemijski filtri djeluju drukčije od mineralnih, djeluju po istom principu, ali se nalaze u drugim slojevima kože i djeluju u različitim brzinama. To su molekule s dvostrukim nezasićenim vezama koje “primaju” energiju UV zračenja u obliku elektromagnetske energije te je spremaju u obliku kemijske energije u samoj molekuli.
Takva molekula je sad nestabilna te će se vratiti u originalno stanje tako što će emitirati infracrveno zračenje, odnosno toplinsku energiju. U tom procesu dođe do dodira s okolnim tkivima, a može doći i do određenih oštećenja te do stvaranja slobodnih radikala.
Slično se događa i s mineralnim filtrima, odnosno novijim generacijama sitnije pripremljenih cinkovih i titanijevih oksida. Oni prodiru u dublje slojeve kože te u roku od nekoliko nanosekundi primaju energiju UV zračenja te je distribuiraju u obliku toplinskog. Razlika je u tome što su takvi spojevi zaštićeni, primjerice silikonom, te će rijetko doći u dodir s drugim tkivima i nanositi im štetu kao što to rade kemijski filtri.
Ipak, postoje razlike u samom nanošenju i trajanju tih pripravaka. Zaštitne kreme s mineralnim filtrima “sjede” na koži i često su guste teksture koja ostavlja tragove na licu, odjeći i drugim predmetima. Od njih ćete se više znojiti i lice će vam se sjajiti, dok su kreme s kemijskim filtrima puno lakše za nanošenje i ne ostavljaju mastan trag na koži. Zbog osjetljivosti kože kod beba i male djece, njima se preporučuju kreme s mineralnim filtrima, kao i svakoj osobi s osjetljivom kožom.
Na vama je da odaberete što vam više odgovara. Svakako je bolja i korisnija bilo kakva zaštita nego nikakva zaštita, jer je šteta nastala UV zrakama uvijek veća od moguće štete koju će izazvati sastojci kreme za sunčanje.
Koliki SPF koristiti?
SPF je kratica za “sun protection factor” ili zaštitni faktor. To je zapravo izračun vremena u kojem će vas ta krema moći zaštititi dok je koristite, a relativan je u odnosu na UVB zrake. Primjerice, krema sa SPF 30 će vas štititi 10 sati, ali uz pravilno nanošenje uz potrebne nadopune nakon znojenja, kupanja i slično.
Prije otprilike dva desetljeća je opće pravilo bilo da se biraju kreme za sunčanje s minimalnim zaštitnim faktorom 15. Do tog broja se došlo nakon raznih ispitivanja koja su zaključila da će zaštitni faktor od 15 spriječiti pojavu eritema, čvorastog crvenila na koži, nakon izlaganja UV zračenju. Tada se također smatralo da će prevencija pojave eritema također spriječiti i pojavu drugih ozbiljnijih staničnih oštećenja, međutim danas istraživanja pokazuju drugačije.
Činjenica je da kupci i korisnici krema za sunčanje većinom ne nanose kreme u preporučenim količinama pa se neće dobiti ni isti efekt kao što se dobije u laboratorijskim istraživanjima. Također, istraživanja se većinom provode u drukčijim uvjetima nego što su oni stvarni, primjerice bez utjecaja znojenja, kupanja i brisanja.
Može se pretpostaviti da će jedan prosječan korisnik kreme za sunčanje nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom 30 u nešto tanjem sloju pa će zapravo dobiti zaštitu otprilike kao da je krema imala zaštitni faktor 15. Stoga bi trebalo koristiti kremu sa zaštitnim faktorom 30 kako bi se dobila prava zaštita s faktorom 15.
Osim zaštitnog faktora, važno je koristiti kremu koja posjeduje filtere protiv UVA i UVB zraka. Prije su kreme većinom sadržavale filtere samo za UVA zrake jer se za njih znalo da uzrokuju mutacije, ali danas se zna da i UVB zrake izazivaju paralelno veliku štetu na koži.
Ako ipak iskusite opekline od sunca, ovdje možete pročitati kako ih možete ublažiti na prirodan način.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2
Izvori:
- Davis, M.D.P. (2010) Ultraviolet Light Offers Benefits for Some Skin Conditions. Mayo Clinic.
- Ultraviolet radiation (UV). (2019) World Health Organisation.
- D’Orazio, J., Jarrett, S., Amaro-Ortiz, A., Scott, T. (2013) UV Radiation and the Skin. Int. J. Mol. Sci. 14, 12222–12248.
- O UV-indeksu. (2019) Državni hidrometeorološki zavod.
- Why Does the Sun Burn Us? (2019) SpacePlace. NASA Science.
- Indoor Tanning: The Risks of Ultraviolet Rays. (2019) Food and Drug Administration.
- Nemeth Blažić, T. (2006) Izlaganje suncu, zaštita od sunca i vitamin D. PLIVA Zdravlje.
- Wolf, R., Matz, H., Orion, E., Lipozencić, J. (2003) Sunscreens–the ultimate cosmetic. Acta Dermatovenerol. Croat. 11(3):158-62.
- What Does SPF Stand For? (2015) Sun Safety. Consumer Reports.