Korijeni debljine mnogo su dublji i kompleksniji od onog što vidimo na prvi pogled
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća, a upravo 4. ožujka obilježava se Svjetski dan debljine, kronične bolesti koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Povodom Svjetskog dana debljine, tim HZJZ-ovog projekta “Živjeti zdravo” naglašava činjenicu da su uzroci debljine različiti i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost, već da na nju utječu mnogobrojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.
“Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike“, kazala je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica projekta “Živjeti zdravo”.
Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji.
Uz to je dodala kako je nedavna analiza OECD-a pokazala je da se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.
Debljina u Europi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rasprostranjenost debljine se u europskim državama od 1980-ih utrostručila.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da 75 % Europljana koji imaju debljinu toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine. Što se tiče Hrvatske, među odraslim muškarcima imamo najveću stopu debljine u EU, no dobra vijest je da udio žena s debljinom pada.
Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom
Posebno treba naglasiti kako debljina nije problem samo odraslog stanovništva, već se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne i ozbiljne posljedice za zdravlje djece.
Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine pokazuju da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. 30 % škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1% ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost.
Zaključno, doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović ističe kako je za rješenje problema debljine potreban multidisciplinaran pristup: „Kroz Nacionalni program “Živjeti zdravo” želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika.“
O projektu “Živjeti zdravo“
Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi Nacionalni program promicanja zdravlja “Živjeti zdravo“, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Cilj projekta “Živjeti zdravo” je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života.
Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika.
Projekt “Živjeti zdravo” pratite na Facebook i Instagram stranicama.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?
- Tomislav Stanić
- 1 min čitanja