Dječje prve riječi su nešto što svaki roditelj jedva čeka čuti, no ponekad se djetetu pogrešno pristupa kod poticanja razvoja govora i jezičnih sposobnosti.

U nastavku teksta saznajte kako se razvijaju govorne sposobnosti kod djece te koje igre za poticanje govora su najbolje u ranoj životnoj dobi.

Jezični razvoj – teorijske postavke

Brojni psiholozi i lingvisti su se godinama bavili temom jezičnog razvoja kod djece. Ono što su uočili su podijelili u više teorija koje se baziraju na nekoliko glavnih postavki.

Neki smatraju da je kod usvajanja jezičnih izraza najvažnija imitacija koja je kod djece u prve tri godine posebno izražena, a neki pak tvrde da su jezične sposobnosti malog djeteta utisnute u strukturu čovjekova mozga što ipak samo djelomično objašnjava jezični razvoj.

Kroz ove dvije teorije, jezični razvoj se može objasniti kao rezultat interakcije unutrašnjih sposobnosti djeteta i vanjskih utjecaja. Drugim riječima, dijete ima određene urođene jezične sposobnosti koje ga zbog želje za interakcijom s drugima i zbog bogate jezične i socijalne okoline potiču da izgradi sustav komunikacije.

Gukanje, slogovanje i prve riječi

Djeca u dobi od dva mjeseca prvo počinju proizvoditi zvukove koji nalikuju samoglasnicima, a zatim s otprilike četiri mjeseca uspijevaju ponavljati kombinaciju suglasnik-samoglasnik u dugačkom nizu što se naziva slogovanje.

Važno je naglasiti da djeca slušajući ljudski govor proširuju svoje slogovanje i uključuju više glasova. Većina djece brzo razvije svoj rječnik, posebno ako se nalazi u okolini koja ga na to potiče.

Već sredinom prve godine života djeca počinju razumijevati značenje riječi, a prve riječi koje ona izgovore su obično vezana za djetetu značajne osobe („mama“ i „tata“). U prvih nekoliko riječi djeca imenuju stvari koje vide oko sebe (npr. „stolica“), a s vremenom usvajaju i nove riječi te dolazi do integracije govora i izražavanja osjećaja.

Individualne razlike u jezičnom razvoju

Dosadašnje studije su pokazale da su u ranom razvoju rječnika djevojčice naprednije od dječaka, ali svakako veliku važnost imaju i osobine ličnosti. Djeca koja su opreznija i zatvorenija će kasnije progovoriti, ali kada progovore njihov rječnik raste vrlo brzo.

Kod djece koja žive u dvojezičnim obiteljima je često i razdoblje šutnje kod djece koja čak i nekoliko mjeseci samo slušaju razgovore prije nego progovore na tim jezicima. Svakako treba uzeti u obzir da je svako dijete jedinstveno i ima svoja obilježja koja ga razlikuju od druge djece što znači da nije neobično ako dijete malo odstupa od nekih uobičajenih pravila jezičnog razvoja.

No, ako uočite bilo što zabrinjavajuće u djetetovom jezičnom razvoju, potražite savjet stručnjaka zato što sve poteškoće i nedostatke djeca lakše rješavaju ako se s njima krene raditi na vrijeme.

Jezični razvoj – savjeti za poticanje govora

Najvažniju ulogu u jezičnoj interakciji s djecom imaju odrasli, posebno roditelji. Ako želite potaknuti govor kod djece, onda neka vaša komunikacija bude usmjerena na dijete.

Riječ je o vrsti komunikacije koja je sastavljena od kratkih rečenica visoke i naglašene intonacije, jasnog izgovora sa stankama između pojedinih dijelova govora i ponavljanjem novih riječi u različitim kontekstima.

Ono što roditelji, ali i drugi odrasli u djetetovoj okolini često zaboravljaju je upravo „jasan izgovor“. Tepanje djeci ne može značajno pomoći u jezičnom razvoju, a ako uzmete u obzir da djeca imitiraju ono što čuju, vjerojatno će prve riječi biti iskrivljene i nejasne. Svi smo skloni tepati maloj djeci i nitko to ne čini u lošoj namjeri, ali ako s njim provodite većinu vremena, uzmite u obzir da na taj način ne potičete pravilan jezični razvoj.

Konverzacijska davanja i primanja između roditelja i djeteta su jedan od najboljih prediktora ranog jezičnog i školskog uspjeha, stoga imajte na umu da od malih nogu utječe na djetetove brojne sposobnosti.

Igre za poticanje govora

Kao što je već navedeno, odrasli imaju najvažniju ulogu u interakciji s djetetom. Igre za poticanje govora kod djece nisu toliko strukturirane s jasnim pravilima zato što se one mogu prožeti kroz djetetovu svakodnevicu i prakticirati u gotovo svim situacijama.

1. Naizmjenično davanje i primanje

Najznačajnija vrsta igre za poticanje govora sastoji se od naizmjeničnog davanja i primanja između roditelja i djeteta, a djeca su za nju sposobna već u dobi između 4 i 6 mjeseci. Takve vrste igara baziraju se na jednostavnim brojalicama i pjesmicama uz koje se plješće rukama.

Djeca prate vaše verbalne i neverbalne geste te uzvraćaju određenim emocionalnim izrazima (npr. smijeh) dajući do znanja da povezuju riječi i pokrete koje radite. Ako je dijete starije, možete ga učiti melodiju pjesmice i polako izgovarati riječi tako da ih može čim prije usvojiti, no neka sve i dalje bude u svrhu igre i zabave.

2. Obogaćivanje rječnika

Nakon što usvoje prvih nekoliko riječi, djeca počinju imenovati sve što vide oko sebe. Njima to predstavlja igru, a vama to može biti dobra motivacija za obogaćivanje njihovog vokabulara.

Naime, ako dijete na cesti vidi psa te ako mu je poznata ta riječ, vjerojatno će izgovoriti „pas“ pokazujući u tom smjeru. Vaša uloga u tome može biti takva što ćete mu opisati psa i potaknuti ga na daljnju komunikaciju. Primjerice: „Da, to je pas! Koje je boje taj pas?“

Ako dijete zna odgovor te točno odgovori „crne boje“, nastavite pričati o tome što je još oko vas crne boje. Ako ne zna odgovor, recite mu koje je boje pas te ga zamolite da ponovi za vama. Nakon što je to uspjelo, možete se nastaviti igrati imenovanja svih crnih stvari oko sebe.

Nakon toga se možete usmjeriti na artikulaciju, tako što ćete pitati dijete pitanja o tome kako se glasa pas. Potrebno je samo malo mašte da bi se od jedne obične riječi stvorila nova poticajna igra za dijete.

3. Igre skrivača

Igra skrivača je svima dobro poznata igra iz djetinjstva. Osim jednostavnog skrivanja i traženja, djetetov govor možete poticati tako što ćete stalno postavljati pitanja i komentirati gdje se možda nalazi. Primjerice: „Možda si se sakrio iza velikih bijelih vrata!“ ili „Pogledat ću iza crvene stolice!“

Ako je dijete premalo da biste se sami igrali ili ako nema nitko tko bi se skrivao s njim dok vi tražite, pokušajte skrivati predmete i zajedno ih tražiti. Pritom isto pokušajte postavljati pitanja ili davati jednostavne upute koje dijete može pratiti (npr. „Pogledaj ispod bijelog stola!“).

Ako je dijete starije od tri godine, možete zamijeniti uloge tako da ono sakrije predmet i vama daje upute kako da ga pronađete.

4. Čitanje slikovnica

Djeca vole slušati priče, a vjerojatno ste i sami svjesni koliko puta jedna te ista priča može malom djetetu biti zanimljiva. Čitanje slikovnica je zaista predivna navika koju možete razviti sa svojim djetetom. Pritom bi bilo dobro da su priče čim jednostavnije i kraće, posebno ako je dijete još uvijek malo.

Pokazivanje slika i povezivanje riječi sa slikom djetetu pomaže shvatiti značenje onoga što čitate. Jako korisna vrsta komunikacije koju možete potaknuti nakon čitanja je razgovor o  slikovnicama, odnosno o onome što se dogodilo u priči.

Na taj način ne potičete samo govor kod djece već i kritičko mišljenje, ali i uzročno-posljedično shvaćanje. Nemojte se umoriti odgovarati na djetetova pitanja i izmišljati nova za njega jer je to zaista korisno za njegov razvoj.

5. Ponavljanje je majka znanja

Djeci se treba više puta ponoviti određene stvari kako bi ih usvojila, ali takva ponavljanja je dobro prakticirati kroz igru kako ne bi izgubila svoju pravu svrhu. Ako dijete čuje neku novu riječ, prvo treba određeno vrijeme kako bi shvatio njeno značenje, a tek onda da je primijeni u vlastitom govoru.

Stoga bi bilo dobro da ne koristite previše novih riječi odjednom tijekom vaših komuniciranja i igranja, već da koristite određenu novu riječ što češće u govoru kako bi djetetu ostala u pamćenju. No, nikako ne biste smjeli inzistirati i od djeteta očekivati ono za što još nije spremno. Neka djeca trebaju više puta čuti određenu riječ kako bi je zapamtila i shvatila kada se koristi.

Osim toga, novu riječ će lakše zapamtiti ako je opišete ili objasnite kroz neku uobičajenu dobro poznatu radnju. Primjerice, ako dijete ne zna što je „hladnjak“, možete mu objasniti da u njega stavljate hranu kako se ne bi pokvarila. Ako mislite da djetetu još uvijek nije jasno, pokažite mu hladnjak, otvorite ga i objasnite što se sve u njemu nalazi. Nakon nekog vremena mu možete postaviti pitanje: „Gdje stavljamo hranu da se ne pokvari?“

Budite maštoviti i jednostavni! Djeca vole kratke i jednostavne riječi i rečenice, a s vremenom ćete i sami vidjeti kako brzo napreduju u jezičnom razvoju. Nikada se nemojte umoriti odgovarati na njihova brojna pitanja jer je to najbolji način da shvate svijet oko sebe.

• djeca
• govor

Učitaj više izvora