S dolaskom ljeta već uobičajeno sa svih strana stižu upozorenja o štetnosti izlaganja kože suncu u vrijeme najvećeg intenziteta UV zračenja. Iako će, prema dostupnim statističkim podacima, jedna od pet osoba do dobi od 70 godina razviti neki oblik raka kože, izgleda da više pažnje, od vrlo opasne i po život opasne bolesti, u javnosti izaziva estetska strana problema i strah od preranog starenja kože.

Fotostarenje (engleski „photoaging“) je pojam koji označava prerano starenje kože uzrokovano učestalom izlaganju tijela ultraljubičastim zrakama – sunčevim, ali i umjetnim, poput onih u solariju. Prema intenzitetu i pojavnosti fotostarenje se razlikuje od kronološkog, prirodnog, starenja. Prirodno starenje čini kožu tanjom, dok je fotoostarjela koža zadebljana i hiperkeratotična.

Kako na kožu djeluju UVA i UVB zrake?

Dugotrajno izlaganje UV zrakama visokog intenziteta uzrokuje oštećenja koja mijenjaju normalnu strukturu kože. UVB zrake su kraće i djeluju uglavnom na epidermis, vanjski sloj kože. Dobro nam poznate opekline kože uglavnom nastaju uslijed djelovanja UVB zraka.

UVA zrake su veće valne duljine i također oštećuju epidermalne stanice, no prodiru i dublje, u dermis, gdje oštećuju vlakna kolagena. Ta oštećenja dovode do povećane proizvodnje abnormalnog elastina što pak za posljedicu ima povećanu proizvodnju enzima metaloproteinaza. Iako namijenjeni obnavljanju kolagena, proizvedeni pod utjecajem UVA zračenja, svoju funkciju ne obavljaju pravilno i degradiraju kolagen što rezultira nepravilno obnovljenom kožom. Ukoliko se taj proces odvija dugotrajno, na nepravilno obnovljenoj koži pojavit će se bore, a zalihe kolagena bit će smanjene.       

Znakovi fotostarenja uključuju:

• Pojavu bora,
• Smanjeni elasticitet kože
• Promjenu pigmentacije koja dovodi do mrlja i nejednake boje kože,
• „Paukove mreže“ vena na nosu, obrazima i vratu,
• Grube crvene mrlje (sunčane keratoze) koje mogu biti pretkancerogene i zahtijevaju posebnu pažnju.

Fotostarenje je najizrazitije na dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu – lice, vrat, usne i gornji dio šaka. Kod žena je često zahvaćen i nezaštićeni gornji dio prsnog koša.

Rizik od fotostarenja uvjetovan je površinom kože koja nije zaštićena od djelovanja UV zraka, vremenom provedenim pod suncem i genetskim predispozicijama. Osobe svijetle puti, plave ili crvene kose, generalno su rizičnije od tamnoputih, no za sve gotovo podjednako vrijedi pravilo odgovornog izlaganja suncu ili boravka u solariju. Dobro je znati da je preko 80% svih znakova starenja kože, naročito kod osoba koje dugotrajno izlažu kožu UV zrakama, izazvano upravo foto, a ne prirodnim starenjem kože.

Kako prevenirati fotostarenje?

Odgovorno ponašanje najbolja je zaštita od fotostarenja kože. Smanjite rizik i izbjegavajte dugotrajno izravno izlaganje kože na suncu, posebno između 10 i 17 sati. Nosite majice, naočale i pokrivala za glavu. Redovito nanosite kreme za zaštitu od sunca s visokim UV zaštitnim faktorom.

Uzimajte hranu ili dodatake prehrani bogate antioksidansima kao što su vitamin E, vitamin C, koenzim Q-10, likopen i  zeleni čaj. Antioksidansi ne pružaju zaštitu od prodiranja UV zraka, ali svojim djelovanjem mogu značajno umanjiti štetno djelovanje unutar organizma i značajno reducirati pojavu kliničkih znakova starenja kože. Vitamin A je neophodan za održavanje normalne kože i pokazuje kemoprotektivno djelovanje.

U posljednje vrijeme dosta pažne usmjereno je na djelovanje niacina (nikotinamida, B3) budući da recentne kliničke studije ukazuju na njegovo protektivno djelovanje na pojavnost melanoma. Vitamin C je neophodan za normalno stvaranje kolagena, a brojni drugi mikronutrijenti –  vitamini, minerali i ekstrakti bilja također pokazuju blagotvorno djelovanje u zaštiti kože od fotostarenja. Stoga, uz obaveznu zaštitu kože kremama s visokim zaštitnim faktorom, ne zaboravite na potporu, zaštitu i obnovu kože iznutra.

• sunčanje
• zaštita kože od sunca