Kažu da je promjena jedina konstantna stvar u našim životima. No, to ne znači da ćemo se s vremenom na nju priviknuti ili ju potpuno prihvatiti.Moramo biti svjesni da ne postoji život bez promjena. Neprestano doživljavamo prijelaze iz jedne životne faze u drugu, promjene u tjelesnom i mentalnom zdravlju kao i nove događaje u našim lokalnim zajednicama i svijetu.

Ono što čini razliku je činjenica da nekada znamo da će se promjena dogoditi, a nekada je to potpuno neočekivano. U tom slučaju u pitanju može biti potpuno razočaranje ili predivno iznenađenje.

Mnogi ljudi troše mnogo vremena i energije kako bi izbjegli promjene, ali neke od njih je zaista nemoguće izbjeći. Ako se naučite nositi s promjenama, smanjujete rizik od anksioznosti i depresije te povećavate općenito zadovoljstvo životom.

Ako se ne možete nositi s promjenama, neprestano ćete doživljavati stres koji može prijeći u kroničnu fazu te utjecati na vaše mentalno i fizičko zdravlje.

U nastavku vam donosimo 10 savjeta pomoću kojih se možete lakše nositi s velikim promjenama u vašem životu i izaći iz njih kao bolja osoba.

1. Prihvatite da se stvari mijenjaju

Ponekad potpuno “zaglavimo” u borbi protiv promjene da nekako odgodimo nošenje s njom. Poricanje je snažna sila koja nas štiti na mnogo načina. Ipak, ako se pomaknete s mjesta i sebi kažete “Stvari se mijenjaju i to je u redu.“, to može biti manje stresno od odgađanja neizbježnog.

Također biste trebali procijeniti svoju razinu kontrole u promjenama koje vam se događaju. Ljudi se ponekad previše opterećuju sa stvarima nad kojima nemaju moć samo kako bi ih mogli kontrolirati.

Pritom im s druge strane cijeli život prolazi pred očima, a oni za to s vremenom počnu okrivljavati druge ljude ili događaje. Pokušajte spoznati koliko je odgovornosti u vašim rukama za nešto što vam se događa.

Ako uočite da ste napravili ste što je bilo u vašoj moći, lakše ćete se nositi s onim što se događa jer znate da ste dali sve od sebe.

2. Shvatite da se stres može pojaviti i nakon pozitivne promjene

Ponekad ljudi prolaze kroz pozitivne životne promjene, poput završetka školovanja ili rađanja djeteta, a ipak osjećaju veliku količinu stresa.

Međutim, stres može negativno utjecati na produktivnost te tjelesno i emocionalno zdravlje pojedinca. Znanstveni časopis Sigurnost ističe kako doživljaj stresa ovisi o pojedincu i njegovim strategijama suočavanja sa stresom pri čemu prekomjerna količina stresa može utjecati na cjelokupno zdravlje osobe.

No, zapamtite da pozitivna promjena može izazvati stres baš kao što to može učiniti ona manje pozitivna – stres je jednostavno reakcija vašeg tijela na promjenu. Nema ništa lošeg u kratkotrajnom osjećanju stresa kada se nešto dobro dogodi, dapače, to je potpuno normalna reakcija.

Međutim, posebno pazite na trajanje stresa zato što, iako može ponekad biti pozitivan, također može brzo prijeći iz akutne u kroničnu fazu te rezultirati brojnim fizičkim i psihičkim posljedicama.

3. Držite se svog rasporeda koliko god je to moguće

Što se više promjena događa, to je važnije držati se vašeg svakodnevnog rasporeda. Kada imamo neke stvari koje ostaju iste, poput šetnje psa u 8 sati ujutro, to će nas na neki način usidriti.

Ovo sidro je podsjetnik da su neke stvari ipak ostale iste i daje našem mozgu malo odmora. Ako prolazite kroz puno promjena možda će vam pomoći i zapisivanje stvari koje morate obaviti.

Jedino na što biste trebali paziti je određivanje svakodnevnih ciljeva. Naime, neki ljudi znaju svoj dnevni raspored opteretiti prezahtjevnim ciljevima samo kako ne bi razmišljali o promjeni s kojom se susreću.

Na taj način izbjegavaju suočavanje s promjenom, a ujedno ne uspijevaju izvršavati svoje dnevne obveze zato što su prezahtjevne za njihove sposobnosti.

Sve to može rezultirati osjećajem nezadovoljstva i očaja, zbog čega biste trebali paziti da ne postavljate prezahtjevne ciljeve koje trenutno ne možete ostvariti.

4. Pokušajte se što zdravije hraniti

Kada se promjena dogodi, velik broj ljudi poseže za ugljikohidratima kao što su kruh, kolači, torte i slična jela.

Razlog bi mogla biti činjenica da ugljikohidrati pojačavaju razinu serotonina, kemikalije u mozgu koje nam manjka kada proživljavamo promjene, odnosno stresne situacije.

Međutim, dugotrajno rješavanje stresa nezdravom prehranom može rezultirati još gorim posljedicama. Naime, nezdrava prehrana je ponekad samo trenutno zadovoljstvo i olakšanje, no vrlo brzo postane loša navika koja može utjecati na povećanje tjelesne težine i nezadovoljstvo samim sobom.

Takva vrsta nezadovoljstva može utjecati na povećavanje razine stresa te može rezultirati poremećajima u prehrani kao što su anoreksija i bulimija. Drugim riječima, rješavanje stresa pomoću hrane je definitivno opasna strategija nošenja s promjenama.

Naravno, nema ništa loše u tome da se malo umirite “hranom za utjehu”, samo budite umjereni!

5. Vježbajte

Redovito vježbanje zapravo je dio savjeta o pridržavanju vašeg rasporeda. Ako redovito vježbanje trenutno nije dio vaše rutine, pokušajte ga ubaciti u svoj raspored.

Neka istraživanja otkrila su kako vježbanje 2-3 puta tjedno može umanjiti simptome depresije. Čak vam i šetnja po susjedstvu može pomoći da se osjećate bolje.

Znanstvena studija objavljena u poznatom časopisu Hrana u zdravlju i bolesti: znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku ističe kako redovita tjelesna aktivnost znatno utječe na smanjenje razine stresa.

No, situacija je dvosmjerna što znači da će visoka razina stresa povećati vjerojatnost neaktivnog stila života.

Drugim riječima, stručnjaci naglašavaju da je vježbanje jedna od najučinkovitijih strategija za suočavanje sa stresom te da ujedno povećava otpornost na stres što bi u svijetu brzih i naglih promjena definitivno moglo značajno pomoći vašem mentalnom zdravlju.

Bitno je zapamtiti da ne morate nužno osjećati želju za vježbanjem, samo izađite i počnite se kretati. U mnogim slučajevima osjetit ćete kako se vaša motivacija budi tijekom aktivnosti.

6. Potražite podršku

Nitko ne može sam proći kroz cijeli svoj život. Nema ništa loše u tome da potražite pomoć – to je znak da poznajete sebe dovoljno dobro i prepoznajete trenutke u kojima vam je potrebno malo pomoći.

Traženje socijalne podrške u razdobljima brojnih životnih promjena je sasvim normalno i neophodno za uspješno nošenje sa stresnim situacijama. Ponekad je sve ono što vam treba u takvim situacijama upravo netko tko će vas samo moći saslušati, a možda će to biti ključno da uspješno proživite ono s čim se suočavate.

Prijatelji kojima vjerujete i članovi obitelji vjerojatno će vam rado pomoći ako ih zamolite da pričuvaju vašu djecu dok nešto obavljate ili kada jednostavno samo trebate malo vremena za sebe.

Možda će neki od njih uočiti da vam treba pomoć i prije nego ih zamolite te vam ponuditi pomoć oko određenih dnevnih obveza. Nemojte ih odbiti misleći da vas sažalijevaju. Zapamtite da je sasvim normalno tražiti, trebati i prihvatiti pomoć onda kada vam je zaista potrebna.

7. Zapišite pozitivne stvari koje su proizašle iz promjene

Možda ste zbog ove promjene upoznali neke nove ljude. Možda ste počeli zdravije živjeti. Možda ste postali politički aktivniji, a možda asertivniji. Možda vam je ova promjena pomogla da posložite prioritete u svom životu.

Uspješni ljudi vide promjenu kao priliku, a ne kao nešto loše. Prijelazi u životu omogućuju definiranje prioriteta i životnih ciljeva te usmjeravanje našeg vremena i energije prema stvarima za koje prije nismo znali da su važne.

Promjena nam daje mogućnost za rast stoga je važno prepoznati stvari koje su, kao rezultat promjene, postale bolje. Takvih stvari zasigurno uvijek ima samo ih je potrebno prepoznati i osvijestiti.

Nakon svake velike promjene je dobro provesti vlastitu evaluaciju situacije. Sve ono što je bilo loše može postati lekcija za ubuduće, a sve ono što je bilo dobro može povećati razinu zadovoljstva vlastitim životom.

8. Budite proaktivni

Proaktivnost podrazumijeva preuzimanje kontrole i preventivno djelovanje. Drugim riječima, pokušajte shvatiti koje korake morate napraviti prije nego se nešto dogodi.

Jedan od primjera je odlazak na sistematski pregled jer želite biti zdravi prije nego se potencijalno stresna situacija doista i dogodi. S druge strane, ako ste reaktivni, vjerojatno ćete čekati da se nešto dogodi prije nego poduzmete određene mjere.

Međutim, kako biste bili proaktivni morate biti prisutni u sadašnjosti. Iako je važno sagledati prošlost iz trenutne perspektive kako biste uočili što su vaše snage i s čim ste se dobro nosili, ponekad nas promjene mogu previše odvesti i u budućnost zbog stalne brige oko toga što bi se još moglo dogoditi.

Da biste se vratili u sadašnjost, uskladite se s onim što se događa oko vas. Obratite pažnju na to kako reagirate na stres i odvojite svaki dan pola sata za opuštanje i relaksaciju kako biste vratili fokus na sadašnjost.

9. Ispušite se (ali do određene granice)

Ako imate grupu za podršku u kojoj se možete “ispuhati”, to može biti vrlo korisno – do određene granice. Ako se vi i ostali članovi grupe uglavnom ponašate na ovaj način, osjećaj frustracije može postati zarazan.

Umjesto toga, pokušajte usmjeriti razgovor prema određenom djelovanju, primjerice što možete napraviti da bi stvari učinili boljima.

Potražite savjet od ljudi koji su već prošli kroz slične promjene koje se vama trenutno događaju. Možda su tijekom tih životnih situacija naučili korisne strategije koje mogu podijeliti s vama kako ne biste ponovili iste pogreške.

Kada ljudi zajedno dolaze do ideja (tzv. brainstorming) kreativnost i osjećaj nade također mogu postati zarazni.

Međutim, činjenica je da nas drugi ljudi ponekad ne znaju i ne mogu razumjeti. Stoga, ako smatrate da je potrebno, potražite savjet stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vas moći savjetovati o izgradnji otpornosti na stres i suočavanju s promjenama.

Nemojte misliti da niste normalni ako tražite takvu vrstu pomoći. Vi samo želite kvalitetno raditi na sebi i svojem životu.

10. Uzmite predah

U trenucima promjene možete se osjećati pomalo izvan kontrole. Može vam se činiti da ne zadovoljavate vlastita očekivanja, ali zapamtite da smijete raditi i manje od toga.

Nitko ne kaže da cijelo vrijeme morate funkcionirati na najvišoj razini. Ljudi griješe, no ono što je važno je učenje iz vlastitih pogrešaka. Možete pokušati razmišljati i na sljedeći način – ne postoje pogreške, samo dobre priče za kasnije.

Također, pokušajte uključiti više smijeha u svoj život. Smijeh povećava razine dopamina, serotonina i endorfina (zbog čega ćete se osjećati bolje), dok istovremeno smanjuje razinu kortizola (hormona stresa). Stoga se čini kako bi upravo smijeh mogao biti jedan od najboljih lijekova.

• samopomoć
• stres
• životne promjene

Učitaj više izvora