Rad od kuće mnogima je postao novi standard nakon pandemije COVID-19. Iako ga zaposlenici često povezuju s većom fleksibilnošću i boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, novo veliko istraživanje sugerira da bi dugotrajni rad na daljinu mogao imati i manje poželjne posljedice.

Znanstvenici upozoravaju da bi manje svakodnevnih društvenih kontakata s vremenom moglo povećati osjećaj usamljenosti i narušiti mentalno zdravlje, no učinci nisu jednaki za sve.

Dugotrajan rad od kuće mogao bi povećati osjećaj usamljenosti

Brojne dosadašnje studije pokazale su da rad od kuće može povećati zadovoljstvo poslom, a u nekim slučajevima i produktivnost, osobito tijekom prvih mjeseci ili godina nakon prelaska na takav način rada.

Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazuje da dugoročni učinci mogu biti drukčiji.

Istraživači su analizirali podatke više od 500.000 odraslih osoba u SAD-u te usporedili zanimanja koja se mogu obavljati na daljinu, poput uredskih i računalnih poslova, s poslovima koji zahtijevaju fizičku prisutnost, primjerice u ugostiteljstvu ili trgovini.

Pokazalo se da je upravo društveni život područje koje je najviše pogođeno radom na daljinu.

Ljudi koji rade od kuće provode više vremena sami

Prema rezultatima istraživanja, osobe koje rade na daljinu nakon pandemije u prosjeku provedu oko jedan sat dnevno više same u odnosu na zaposlenike koji svakodnevno odlaze na radno mjesto.

Iako se ta razlika može činiti malom, tijekom duljeg razdoblja može imati značajan utjecaj na svakodnevni život i psihološku dobrobit.

Znanstvenici ističu da su ljudi prirodno društvena bića te da su spontani kontakti s kolegama, razgovori tijekom pauza ili zajednički odlazak na posao nekad bili sastavni dio svakodnevice.

Mentalno zdravlje s vremenom se pogoršava

Istraživanje je pokazalo da su osobe koje dugoročno rade od kuće imale više razine psihološkog stresa, depresivnih simptoma, anksioznosti i usamljenosti u usporedbi s osobama koje rade poslove koji zahtijevaju dolazak na radno mjesto.

No, rezultati su otkrili i važnu razliku.

Kod zaposlenika koji žive s partnerom ili obitelji nije zabilježen značajan porast psihološkog stresa niti povećanje vremena provedenog nasamo.

Negativni učinci ne pojavljuju se odmah

Zanimljivo je da osobe koje su tek nedavno počele raditi na daljinu nisu pokazivale povećanu razinu psihološkog stresa ni usamljenosti.

To upućuje na zaključak da se negativni učinci rada od kuće ne razvijaju odmah, nego postupno tijekom godina.

Drugim riječima, rad od kuće kratkoročno može biti vrlo privlačan, ali dugoročno bi mogao dovesti do manjka društvenih kontakata, osobito kod ljudi koji žive sami.

Rad od kuće nije jednak za sve

Autori naglašavaju da rezultate ne treba primjenjivati na sve zaposlenike jednako.

Osobama koje žive s obitelji rad od kuće može omogućiti više kvalitetnog vremena s najbližima, što može ublažiti moguće negativne posljedice manjeg kontakta s kolegama.

S druge strane, prethodna istraživanja pokazuju da nekim skupinama zaposlenika rad od kuće može biti posebno koristan.

Primjerice, u izvješću organizacije Neurobridge neurodivergentni zaposlenici, uključujući osobe s poremećajem iz spektra autizma ili ADHD-om, naveli su obvezni povratak u ured kao jedan od glavnih izvora stresa.

Za njih društvene interakcije u radnom okruženju ili pojačani osjetilni podražaji mogu predstavljati dodatno opterećenje, pa rad na daljinu može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.

Osim toga, istraživanje provedeno na oko 1.600 zaposlenika u Kini pokazalo je da fleksibilni i hibridni modeli rada poboljšavaju zadovoljstvo poslom, radnu učinkovitost i mentalno zdravlje, posebno kod žena i osoba koje imaju dugo svakodnevno putovanje do radnog mjesta.

Potrebna su dodatna istraživanja

Autori ističu da će biti potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo vrijede li isti zaključci i u drugim državama te različitim kulturnim okruženjima.

Naime, način života, organizacija gradova i svakodnevno putovanje na posao razlikuju se od zemlje do zemlje.

Primjerice, u SAD-u većina zaposlenika na posao odlazi automobilom, dok su u mnogim europskim gradovima češći javni prijevoz i pješačenje, što omogućuje više spontanih društvenih kontakata izvan radnog mjesta.

Istraživači smatraju da bi buduće studije trebale detaljnije ispitati i dugoročne učinke rada na daljinu kod neurodivergentnih osoba, ali i drugih skupina zaposlenika.

Jedno je ipak jasno – pandemija nije promijenila samo način na koji radimo nego i način na koji živimo. Ljudi danas općenito provode više vremena sami i na internetu nego prije nekoliko godina, a upravo redoviti osobni kontakti mogli bi biti jedan od važnih čimbenika očuvanja mentalnog zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Hibridni rad nije tako idealan: Razlog zbog kojeg sve više ljudi želi otići
• Zašto je rad od kuće za mene idealno rješenje?
• Kako urediti kućni ured za bolju produktivnost? Evo savjeta neuroznanstvenika.

• istraživanje
• rad od kuće
• utjecaj rada od kuće na mentalno zdravlje

Učitaj više izvora