Kašalj je simptom koji većina doživi nekoliko puta godišnje. Uz prehladu, virozu ili alergiju – očekujemo da će proći sam od sebe. No, što kada ne prolazi? Kada postaje znak da bismo trebali reagirati?

Upravo o tome govorilo se na Avivinom Zdravljaku pod nazivom “Kašalj koji ne odustaje – nemojte ni vi”, gdje su pulmologinje pojasnile kada je kašalj bezazlen, a kada zahtijeva ozbiljniju obradu.

Koliko dugo je predugo?

Prema riječima dr. med. Ivone Kovačević, specijalistice pulmologije, trajanje kašlja ključan je podatak:

Po trajanju kašalj možemo podijeliti na akutni, subakutni i kronični. Kronični kašalj je onaj koji traje dulje od osam tjedana i takav kašalj svakako treba obraditi.

Ako kašljete dulje od osam tjedana, nemojte čekati da “prođe samo od sebe”. Dr. med. Kovačević je istaknula:

Po samim karakteristikama kašlja ne možemo reći o čemu se točno radi samo iz anamneze i pregleda. Potrebno je napraviti osnovnu obradu i dalje se usmjeriti ovisno o nalazima.

Drugim riječima, kašalj koji traje nije dijagnoza – već signal da je potrebno otkriti uzrok.

Što sve može uzrokovati kronični kašalj?

Uzroci mogu biti vrlo različiti – od relativno čestih i blažih, do ozbiljnijih bolesti. Dr. med. Kovačević je objasnila:

Prvo moramo uzeti u obzir bolesti gornjeg dišnog sustava, zatim same plućne bolesti, najčešće obstruktivne bolesti pluća u koje spadaju astma i kronična opstruktivna plućna bolest. Važno je naglasiti i rjeđe, ali opasnije bolesti poput karcinoma pluća.

Osim toga, dugotrajan kašalj može biti povezan i s gastroezofagealnim refluksom te drugim stanjima koja na prvi pogled ne biste povezali s plućima.

Kod alergija situacija može biti dodatno zbunjujuća:

Inhalacijski alergeni u gornjem dišnom sustavu mogu uzrokovati rinitis, dok u donjem dišnom sustavu prvenstveno astmu. Problem je što kod dosta ljudi to može biti kombinirano.

Ako primjećujete kašalj koji je izraženiji noću, u ležećem položaju ili uz osjećaj piskanja i otežanog disanja, to su informacije koje je važno podijeliti s liječnikom.

Kašalj nakon viroze ili COVID-a – treba li vas brinuti?

Mnogi su primijetili da kašalj zna potrajati i nakon što infekcija prođe. Prim. Tatjana Tokić Vuksan-Ćusa, specijalistica interne medicine i subspecijalistica pulmologije, objašnjava zašto se to događa:

Virusi, uključujući COVID-19, izazivaju pretjeranu osjetljivost dišnih puteva. Receptori za kašalj postaju preosjetljivi i reagiraju na napor ili promjene temperature. To ne znači da infekcija još traje.

Dobra vijest je da je takav kašalj najčešće prolazan:

U većini slučajeva to je bezazleno i prolazi unutar nekoliko tjedana te obično ne zahtijeva posebno liječenje.

No, ako simptomi traju dulje ili se pogoršavaju, potrebno je javiti se liječniku – osobito ako uz kašalj osjećate otežano disanje ili izražen umor.

Koje su najčešće zablude?

Jedan od razloga zašto pacijenti odgađaju pregled su – pogrešna uvjerenja. Prim. Tokić Vuksan-Ćusa je objasnila:

Često čujemo “Pušim pa kašljem, to je normalno.“. To nije istina. Kašalj kod pušača može biti prvi znak ozbiljne bolesti.

Još jedna česta zabluda odnosi se na rendgensku snimku:

Ako je rendgenska slika pluća uredna, to ne znači da problem ne postoji. Bolesti poput astme ili KOPB-a ne dijagnosticiraju se rendgenom, nego spirometrijom.

Također, izostanak temperature nije garancija da je riječ o bezazlenom stanju:

Samo kašalj vezan uz infekcije može ići s povišenom temperaturom. Kronične bolesti najčešće nisu praćene temperaturom.

Kako izgleda obrada kroničnog kašlja?

Dijagnostika obično započinje osnovnim laboratorijskim nalazima, rendgenskom snimkom srca i pluća te spirometrijom. Prim. Tokić Vuksan-Ćusa je istaknula:

Mi pulmolozi zapravo ne možemo puno bez spirometrije. To su inicijalni nalazi, a dalje se postupak širi ovisno o simptomima i rezultatima – možemo raditi dodatne funkcionalne testove, CT pluća ili alergološka testiranja.

Cilj je pravovremeno otkriti uzrok – bilo da je riječ o astmi, KOPB-u, refluksu ili nekom drugom stanju.

Kašalj i fizička aktivnost – iskustvo Renate Sopek

O utjecaju kašlja i alergija na svakodnevicu govorila je i Renata Sopek, koja se godinama nosi s respiratornim izazovima tijekom treninga:

Nakon nekog vremena imam osjećaj da ostanem bez daha, pa još kad krenete kašljati … zna biti poprilično izazovno.

Dodala je:

S godinama sam naučila prepoznati kada će mi alergije stvarati problem i pokušavam se pripremiti. Nije idealno, ali prilagodba je ključ. Ne koristim to kao izgovor da ne treniram. Uvijek se može pronaći način – možda lakši trening, možda drugačiji prostor, ali kretanje ne bi trebalo stati.

Kašalj možda ne bi trebalo uvijek smatrati nečim banalnim. Treba to ići provjeriti jer se može kriti puno veća problematika.

Poruka je jasna – prilagodba je važna, ali ignoriranje simptoma nije rješenje.

Kada se trebate javiti liječniku?

Nemojte odgađati pregled ako uz kašalj primijetite:

• otežano disanje
• bol u prsima
• iskašljavanje krvi
• naglo pogoršanje simptoma.

Također, ako kašalj traje dulje od osam tjedana – bez obzira na to osjećate li se “relativno dobro” – vrijeme je za obradu.

Kako ističu pulmologinje na Zdravljaku, kašalj je simptom, ne dijagnoza. U većini slučajeva nije opasan, ali ponekad može biti prvi znak bolesti koju je važno otkriti na vrijeme.

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Poliklinika Aviva po najvišim profesionalnim standardima.

• Kašalj koji ne prestaje
• kronični kašalj
• Poliklinika Aviva
• pulmologinje
• Renata Sopek
• Zdravljak