Često slušamo kako je za učenje stranog jezika “presudno” krenuti što ranije – i da odrasli tu utrku unaprijed gube.

No, je li to doista tako? Istina je, kao i obično, nijansiranija. Djeca i odrasli uče drugačije, ali to ne znači da jedni imaju apsolutnu prednost nad drugima. U nastavku saznajte što znanost kaže o učenju drugog jezika – i zašto godine nisu presudne koliko možda mislite.

Je li bolje učiti strani jezik kao dijete ili kao odrasla osoba?

Roditelji često čuju upozorenje “Ako vaše dijete ne nauči drugi jezik rano, nikad neće tečno govoriti.”. Odraslima se, pak, poručuje “Sada je već prekasno za vas.”. Takve tvrdnje zvuče uvjerljivo, ali nisu potpuno točne.

Prednosti ranog početka

Vjerovanje da je “mlađe bolje” temelji se na istraživanjima o osjetljivim razdobljima razvoja mozga. U djetinjstvu je mozak posebno prilagodljiv jezičnim podražajima. Djeca prirodno upijaju zvukove, ritam i gramatičke obrasce, često bez svjesnog napora i bez formalne poduke.

Ona uče spontano – kroz igru, uranjanje u jezik i svakodnevnu komunikaciju.

Zato djeca koja su ranije izložena drugom jeziku češće razviju izgovor sličan izvornim govornicima. Upravo je izgovor najosjetljiviji na vrijeme početka učenja.

Kada se mozak “prilagodi” zvučnom sustavu materinskog jezika – što se obično događa do kasnog djetinjstva – kasnije je teže promijeniti te obrasce. Zato odrasli često zadrže prepoznatljiv naglasak svojeg prvog jezika.

Djeca su pritom i hrabriji komunikatori. Spremna su brbljati, pogađati i griješiti bez srama. Odrasli su oprezniji – svjesni su kada zvuče “pogrešno”, što ih može zakočiti u spontanom govoru. Ako vam je cilj zvučati poput izvornog govornika, rano izlaganje jeziku doista daje prednost.

Snage odraslih učenika koje se često zanemaruju

No, zvučati kao izvorni govornik nije jedina mjera uspjeha.

Odrasli u učenje jezika donose brojne prednosti. Imaju razvijenije sposobnosti zaključivanja, bolje strategije pamćenja i čvrste temelje materinskog jezika na koje mogu nadograđivati znanje. Zbog toga često brže napreduju u vokabularu, čitanju i razumijevanju gramatike.

Također, odrasli lakše razumiju figurativni jezik – idiome, metafore i kulturne reference. Razumijevanje jezika nije samo poznavanje riječi, već i snalaženje u društvenim normama, humoru i kontekstu. U tom apstraktnijem području odrasli često imaju prednost.

Još jedna važna prednost jest sposobnost svjesnog učenja. Proučavanje gramatičkih pravila, uspoređivanje jezika i analiziranje obrazaca – sve su to strategije koje odgovaraju odraslom mozgu. Učenje drugog jezika može čak produbiti razumijevanje vlastitog materinskog jezika.

Važno je naglasiti i ovo – naglasak nije pokazatelj inteligencije ni sposobnosti. On je uglavnom pitanje vremena – kada ste počeli učiti jezik – a ne koliko ga dobro znate. Svi imamo naglasak, samo se neki podudaraju s lokalnim standardom.

Motivacija – ključni faktor uspjeha

Ako postoji čimbenik koji je po važnosti ravan dobi, to je motivacija.

Ljudi uče jezike iz različitih razloga – zbog posla, ljubavi, identiteta, obitelji ili potrebe za snalaženjem u novoj sredini. Istraživanja pokazuju da oni koji osjećaju emocionalnu povezanost s jezikom i kulturom često postižu bolje rezultate od onih koji uče isključivo iz praktičnih razloga.

Želja da pripadate, da razumijete knjige, filmove i glazbu u izvorniku ili da se povežete s obiteljskim korijenima može vas motivirati i onda kada je proces učenja težak i neugodan.

Odrasli koji su snažno motivirani – koji prihvaćaju pogreške, podnose nesigurnost i nastavljaju govoriti unatoč nelagodi – mogu postići iznimnu razinu tečnosti, čak i ako njihov naglasak nikada potpuno ne nestane.

Naravno, postoji i tzv. jezična nadarenost. Neki ljudi doista imaju prirodnu sklonost jezicima. No, ona nije crno-bijela – nalazi se na spektru i može se razvijati vježbom, izloženošću jeziku i dobrim strategijama učenja.

Tko, dakle, uči bolje?

Djeca imaju prednost kada je riječ o izgovoru i “prirodnom” naglasku. Odrasli su, s druge strane, često učinkovitiji i svjesniji učenici. I jedni i drugi mogu postići tečnost. I jedni i drugi nailaze na prepreke.

Dob oblikuje način na koji učite jezik, ali ne određuje možete li ga naučiti. Možda je važnije pitanje od “Kada biste trebali početi?” zapravo “Zašto želite učiti – i jeste li spremni griješiti?”.

Jer na kraju, uspješno učenje jezika nije stvar savršenstva. Riječ je o hrabrosti da pokušate.

Pročitajte i ove članke:

• Kako u sedam jednostavnih koraka početi učiti strani jezik (i uspješno ga svladati)?
• Sedam neočekivanih dobrobiti koje nam donosi učenje stranog jezika
• 10 najčešćih predrasuda u razvoju dječjeg govora i jezika.

• učenje stranog jezika u dječjoj dobi
• učenje stranog jezika u odrasloj dobi

Učitaj više izvora