10 najčešćih predrasuda u razvoju dječjeg govora i jezika

Dan logopedije

Iako je službeni datum Europskog dana logopedije 6. ožujka, danas se obilježava na brojnim seminarima, radionicama i konferencijama. Svima nam je dobro poznato da se logopedija kao znanstvena disciplina bavi dijagnostikom, terapijom i prevencijom poremećaja glasa, govora, jezika, čitanja, pisanja i svih drugih oblika komunikacije.

Zahvaljujući poboljšanju dijagnostičkih alata, ali i brojnim istraživanjima u ovom području, postajemo svjesniji važnosti logopedije u razvoju govora. Međutim, još uvijek postoje određene predrasude o razvoju govora i jezika koje je nužno razjasniti, a u tome nam je pomogla logopedinja Martina Starčević Perica.

Martina Starčević Perica, logopedinja BaDaBum digitalne platforme
FOTO: Pixsell (Martina Starčević Perica, logopedinja BaDaBum digitalne platforme)

1. Logoped nema što raditi s dvogodišnjakom

Iako vam se čini da nema potrebe za logopedima ako još uvijek niste jasno uočili govorno-jezične vještine kod djeteta, važno je spomenuti da razvoj govora i jezika počinje puno prije prve izgovorene riječi.

Sredinom prve godine života djeca počinju razumijevati značenje riječi, a još tijekom trudnoće čuju i preferiraju zvukove i glasove (posebno majčin glas). Osim govora, logoped promatra i druge aspekte razvoja djeteta koji su usko povezani s kasnijim jezično-govornim razvojem.

Posjet logopedu vam može donijeti korisne savjete i upute, ali i smjernice za kvalitetniju komunikaciju s djetetom. Zahvaljujući tehnološkom napretku i razvoju brojnih digitalnih alata za dječji razvoj, takav jedan razvio se i za početnu detekciju govorno-jezičnih poteškoća, a više o njemu pročitajte u članku “Roditelji, jeste li čuli za BaDaBum?“.

2. Djevojčice progovaraju prije dječaka

Iako je riječ o individualnim razlikama, neka istraživanja zaista potvrđuju da u ranom jezičnom razvoju rječnika djevojčice često znaju biti naprednije od dječaka. Međutim, to nije pravilo jer je riječ o zaostatku od svega nekoliko mjeseci.

Mnogi se često vode ovom predrasudom kada žele objasniti zašto njihovo dijete još uvijek nije progovorilo, ali ovdje se zaista ne može tvrditi da dvogodišnjak ne koristi govor samo zbog činjenice što je dječak.

Logopedska rana intervencija ipak može pomoći da ne dođe do razvoja težih problema.

Prve tri su najvažnije za razvoj govora
FOTO: Shutterstock

3. Prve tri su najvažnije za razvoj govora

Prve tri su zaista jako važne, ne samo za razvoj govora, nego i za sve druge aspekte dječjeg razvoja. No, i dalje se to ne bi smjelo shvatiti doslovno jer razvoj komunikacijskih i govorno-jezičnih vještina, iako počinje samim rođenjem, nastavlja se i nakon prve tri godine života.

Iako je dobro poznato da je dječji mozak neurološki predodređen za brzo učenje kroz prve tri godine života, neuroplastičnost (sposobnost neurona za stvaranje novih veza) traje cijeli život, a govorno-jezični razvoj je kontinuirani proces koji se razvija tijekom cijeloga života.

Ako samo uzmemo u obzir da je i sposobnost aktivnog slušanja nešto s čime se često ne možemo pohvaliti, jasno je koliko učimo tijekom cijelog života.

4. Djeca koja kasnije progovore sustignu svoje vršnjake

Istraživanja su pokazala da samo 40 % djece koja kasnije progovore ne sustignu uvijek svoje vršnjake. Njihov razvoj može u svim ostalim područjima biti uredan i u skladu s dobnim okvirom, ali jezično kašnjenje se ne izjednači uvijek, a postoji i određeni rizik za pojavu teškoća čitanja i pisanja u školskoj dobi.

Nikada nije prerano za procjenu razine jezičnog razvoja vašeg djeteta, a savjetovanje s logopedom (koje možete obaviti i online), može biti od velike pomoći za učenje jednostavnih metoda i alata koji roditeljima pomažu u poticanju jezičnog razvoja. Naravno, uvijek je važno spomenuti da je rana intervencija najbolja intervencija.

Djeca u dvojezičnim okruženjima češće imaju jezične poteškoće
FOTO: Shutterstock

5. Djeca u dvojezičnim okruženjima češće imaju jezične poteškoće

Zbog sve češćih migracija, postotak bilingvalne djece raste. Djeca mogu postati dvojezična na dva načina:

  • usvajajući u ranom djetinjstvu oba jezika istodobno
  • učeći drugi jezik nakon što su savladali prvi.

Kad djeca uče drugi jezik, obično im treba 3 5 godina da postanu fluentni, a dvojezičnost ima pozitivne posljedice za dječji razvoj – bolju selektivnu pažnju, analitičko rasuđivanje, stvaranje pojmova i kognitivnu fleksibilnost. Stoga, i ova predrasuda ne drži vodu jer je dijete poželjno izlagati jezicima, s obzirom na to da usvajanje više jezika, od djetetove najranije dobi, ima puno dobrih strana.

Iako se često ne čini tako, budući da djeca u početku često ostavljaju dojam zbunjenosti, kao da nisu sigurna koji jezik i na koji način upotrijebiti. Ukoliko je dijete urednog razvoja, takva “zbunjena” situacija je samo privremena i potrajat će dok se djetetovi jezični sustavi ne izdiferenciraju.

Korištenje više jezika često se može činiti teškim i napornim, ali djeca koja od rane dobi počinju usvajati jezike, pogotovo prije treće godine kada usvajaju bazu materinskog jezika, pokazuju brojne prednosti u odnosu na jednojezične govornike. Višejezičnosti se ne treba bojati, nego je poticati, ali na pravilne načine olakšavajući situaciju i sebi i djetetu.

6. Tepanje djeci nije dobro za razvoj govora

Djeca uče imitacijom, a to bi onda značilo da tepanje, odnosno oblik iskrivljenog govorenja određenih riječi, zaista ne uči djecu ispravnom izgovoru. Iako je odraslima to često simpatično, ponavljanje izmijenjenih riječi djeci na način da ih ona razumiju, ali ne usvajaju ispravno, zaista nije preporuka.

Međutim, postoji nešto što se zove “maminski jezik”, a riječ je o govoru koji je usmjeren djetetu. Karakteristike takvog oblika komunikacije su:

  • visok glas
  • sporiji način govora
  • jednostavniji rječnik
  • puno ponavljanja
  • naglašavanje važnih riječi
  • izražena facijalna ekspresija.

Djeca takav način komunikacije preferiraju, a i pomaže im razvoju govorno-jezičnih vještina.

Logoped nema što raditi s djetetom koje još ne govori
FOTO: Shutterstock

7. Logoped nema što raditi s djetetom koje još ne govori

Prema interakcionističkom gledištu na razvoj jezika, mora postojati urođena sposobnost, želja za interakcijom s drugima te bogata jezična i socijalna okolina kako bi se izgradio sustav komunikacije. Kao što smo već spomenuli, logoped promatra brojne druge aspekte govorno-jezičnog razvoja osim izgovorenih riječi.

Ovdje je jako važno promatranje i neverbalne komunikacije, suradnja djeteta neovisno o tome što ne govori i način na koji sluša drugu osobu koja usmjerava svoj govor prema njemu. Ako se uoče bilo kakve teškoće ili odstupanja u razvoju, uvijek je bolje krenuti na vrijeme s poticanjem govora koji je prilagođen i potkrijepljen savjetima i mišljenjima stručnjaka.

Pročitajte članke:

8. Jezične vještine se razvijaju neovisno o okolini djeteta

Okolina je jako važna za usvajanje jezičnih vještina. Djeca koja žive u dvojezičnoj okolini paralelno uče dva jezika, ali to i ne mora biti slučaj ako dijete uopće nema podržavajuće odrasle koji prema njemu ne usmjeravaju komunikaciju.

Osjetljivi, brižni odrasli koriste dodatne tehnike kojima pospješuju rane jezične vještine, odnosno daju jasne povratne informacije, ne ispravljaju i kritiziraju previše.

Ovdje se naglašava i govor usmjeren na dijete, tj. vrsta komunikacije sastavljena od kratkih rečenica visoke i naglašene intonacije, jasnog izgovora sa stankama između pojedinih dijelova govora i ponavljanjem novih riječi u različitim kontekstima.

Djeca koja često šute nisu dovoljno razvila govorno-jezične vještine
FOTO: Shutterstock

9. Djeca koja često šute nisu dovoljno razvila govorno-jezične vještine

Razumijevanje šutnje nije nimalo jednostavno, posebno kod djece za koju očekujemo da postavljaju puno pitanja dok istražuju svijet oko sebe. Međutim, ovdje je važno naglasiti da jezični razvoj ne mora nužno biti oštećen zbog češćih perioda šutnje jer je često u pozadini psihološki uzrok.

Isto tako, postoji poremećaj koji se zove selektivni mutizam, a riječ je o poremećaju koji karakterizira nemogućnost govora u nepoznatim, neugodnim i širim socijalnim situacijama. Najčešće se javlja kod djece, a može se pojaviti u bilo kojoj dječjoj dobi neovisno o razvoju govora.

Pročitajte i članak “Introvertirano i povučeno dijete – savjeti roditeljima“.

10. Mucanje se ne može ispraviti

Mucanje je poremećaj tečnosti govora, a ponekad je teško razlikovati normalnu razvojnu netečnost i rane znakove mucanja. Kod djece predškolske dobi, često se javljaju netečnosti u govoru, a čini se da čak 80 % djece povremeno, tijekom jezičnog razvoja, ima određene netečnosti u govoru.

Međutim, iako se mnoge takve poteškoće smatraju razvojnima, mucanje se često može provući ispod radara ako govor i dalje ostaje nedovoljno tečan. Mucanje može biti blago ili razvijeno, ali ako se na vrijeme uoče rani znakovi i sustavno pristupi terapijskom radu s djetetom, njegov govor se značajno može poboljšati.

Ovdje je nužna podrška okoline, ohrabrivanje od strane vršnjaka i odraslih te jasno shvaćanje da se problem može riješiti trudom i radom.

Pročitajte članak “Mucanje kod djece – vrste mucanja i vježbe“.

Povodom Europskog dana logopedije BaDaBum digitalna platforma za razvoj govora i jezika pripremila je nešto posebno, a više informacija potražite na njihovoj internetskoj stranici badabum.hr.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. BaDaBum: digitalna platforma za razvoj govora i jezika kod djece predškolskog uzrasta
  2. Berk, L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  3. Starčević Perica, M. (2021). Martinin blog: savjeti i priče jednog logopeda. martininblog.hr.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu