Statini su skupina lijekova koja najučinkovitije smanjuje razinu kolesterola u krvi. „Loš“ kolesterol LDL se uz pomoć statina može sniziti za 30 do 50%  i time se preveniraju ishemijske bolesti srca, srčani udar i ostale kardiovaskularne bolesti. Neki pacijenti zaziru od liječenja statinima zbog bojazni od nuspojava. Veliki broj zdravstvenih ispitivanja pokazuje da su moguće dobrobiti višestruko veće od potencijalnih rizika.

Statini su otkriveni 1971. godine i njihova uporaba raste iz godine u godinu. Koriste se kao primarna prevencija kod osoba s hiperlipidemijom (povišenim masnoćama u krvi) kako bi se takve osobe zaštitile od ateroskleroze, angine pectoris ili infarkta te kao sekundarna prevencija kod osoba koje su preživjele infarkt miokarda.

Unatoč dokazanoj učinkovitosti, kod nekih pacijenata se javlja bojazan o neželjenim nuspojavama, potpomognuta činjenicom da se lijek obično uzima više godina ili doživotno. Slabost mišića, probavne tegobe i poremećaji jetrenih enzima se obično povlače nakon snižavanja doze. Neke teže posljedice poput rabdomiolize (oštećenje skeletnih mišića) javljaju se rijetko, a jedan oblik lijeka, kod kojeg je stopa oštećenja mišića bila znatno veća, uklonjen je s tržišta.

Omjer koristi i rizika liječenja statinima

Omjer koristi i rizika uzimanja statina česta je i važna tema diskusija među stručnjacima i pacijentima. Kako bi se unijelo više svjetla u ove rasprave, jedan od najuglednijih svjetskih časopisa za opću medicinu The Lancet, u svom broju od 8.rujna objavio je opsežnu studiju na preko 30 stranica pod nazivom „Tumačenje dokaza za učinkovitost i sigurnost terapije statinima“. Ova studija je obradila i odvagnula važnost velikog broja različitih ranije izvedenih istraživanja i kliničkih ispitivanja.

Nepobitno je utvrđeno da snižavanje razine LDL kolesterola u krvi za 1 mmol/l  snizuje rizik kardiovaskularnih događaja za oko četvrtinu, i to za cijelo vrijeme uzimanja terapije. Autori studije dalje iznose sljedeći izračun: kada bi se 10.000 pacijenata tijekom pet godina liječilo s 40 mg statina dnevno, primjerice iz cjenovno povoljne skupine astorvastina (Artas, Atoris, Atorvastatin, Atorvox, Calipra, Liptin, Sortis, Torvas, Tulip), snizila bi im se razina LDL kolesterola za 2 mmol/l. Kod pacijenata s vaskularnim oboljenjima (sekundarna prevencija) spriječilo bi se 1.000 kardiovaskularnih događaja (moždani udar, sistemska embolija, infarkt miokarda ili smrt zbog kardiovaskularnih uzroka). U primarnoj prevenciji, kod pacijenata s povišenim rizikom, spriječilo bi se 500 takvih događaja.

Nuspojave statina

Što bi bilo s nuspojavama kod navedene grupe od 10.000 pacijenata? Tijekom 5 godina terapije moglo bi se pojaviti pet slučajeva miopatije, od kojih bi se jedan, ne prekine li se terapija na vrijeme, mogao razviti u rabdomiolizu. Kod 50 do 100 slučajeva bi se mogla pojaviti šećerna bolest, a treba računati i s 5 do 10 hemoragičnih moždanih udara. Između 50 i 100 pacijenata bi se tužilo na subjektivne poteškoće poput bolova i slabosti u mišićima, no kontrolna skupina na placebu je pokazala da se te pojave rijetko povezuju s lijekovima za snižavanje kolesterola.

Kako se statini u terapiji koriste već desetljećima, a i neprekidno su pod lupom znanstvenih istraživanja, autori studije u Lancetu smatraju da se više neće pronaći neka, do sada neotkrivena, neželjena djelovanja ovih lijekova. Omjer koristi i rizika se neće bitno mijenjati. Dakle, na 500 do 1.000 pacijenata čiji su životi spašeni, registrirat će se 5 slučajeva miopatije, 5-10 moždanih udara i 50 do 100 slučajeva novonastalog dijabetesa.

Uvriježena bojazan od nuspojava liječenja statinima, prema mišljenju stručnjaka, nije opravdana i predstavlja opasnost da neki kardiovaskularni pacijenti ne primaju terapiju, unatoč dokazanoj dobrobiti.

• lijekovi
• statini