Hematokrit predstavlja postotak koncentracije crvenih krvnih zrnca u krvi (eritrocita). Normalna vrijednost kreće se oko 45% za muškarce i 40% za žene. Hematokrit se mjeri u sklopu kompletne analize krvne slike.

Uz njega mjeri se i ukupna količina hemoglobina, te se broje eritrociti, leukociti i trombociti. Pritom se računaju i indeksi koji se koriste za procjenu stanja organizma (MCV, MCH, MCHC). 

Povišeni hematokrit

Neki od najčešćih uzročnika povišenog hematokrita su sljedeći:

• Uzimanje nekih anaboličkih steroida može uzrokovati veću proizvodnju crvenih krvnih zrnaca pa time i povišeni hematokrit.
• Dehidracija – krv postaje gušća pa automatski i udio crvenih krvnih stanica raste.
• Jedno od opasnijih stanja je Denga groznica (virusna bolest tropskih krajeva koja je došla i u naše prostore).
• Poremećaj koštane srži koja proizvodi više krvnih stanica nego bi trebala. taj se poremećaj zove policitemija. Predstavlja porast koncentracije eritrocita u perifernoj krvi.

Kod sportaša povišeni hematokrit može biti i znak dopinga pa mu se na anti-doping testovima pridaje pažnja.

Sniženi hematokrit

Sniženi hematokrit može značiti veliki gubitak krvi. Sa sniženim hematokritom je povezana anemija (nedostatak željeza). Sljedeće skupine su u rizičnoj grupi:

• Dojenčad koja ne dobivaju dovoljno željeza.
• Djeca dok naglo izrastaju i trebaju pojačanu količinu željeza.
• Žene za vrijeme menstruacije (pogotovo kod obilnije menstruacije).
• Trudnice jer bebi treba dodatno željeza.
• Osobe s kroničnim bubrežnim tegobama jer bubreg proizvodi hormon eritropoetin koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnca.

• anemija
• hematokrit
• koštana srž
• krvna slika
• krvne stanice