Krema za urasle dlake: Farmaceut otkriva što pomaže

Krema za urasle dlake

Urasla dlaka je pojava rasta dlake natrag u kožu (umjesto na površinu), a javlja se uglavnom nakon brijanja i/ili depilacije. Iste mogu biti bolne i neugodne, a najčešće se pojavljuju na licu, pazusima, nogama te drugim dijelovima tijela (ovisno o brijanim ili depiliranim područjima).

Kada se pojave urasle dlake, mnogi pacijenti tragaju za učinkovitim rješenjem – najčešće je to krema za urasle dlake, a jedna od češćih opcija je ona koja se može nabaviti u ljekarni. Pretraživanja poput “krema za urasle dlake – ljekarna” sve su češća, što govori o povjerenju korisnika u proizvode iz provjerenih izvora.

Prije nego kažemo nešto više o tome koja bi mogla biti potencijalno korisna krema protiv uraslih dlaka, treba naglasiti kako je ovdje riječ o upali, a točan medicinski termin koji se koristi jest pseudofolikulitis.

Za razliku od folikulitisa (upale dlačnog folikula) koji je najčešće izazvan bakterijama ili drugim mikroorganizmima (iako postoje i neinfektivni folikulitisi), kod pseudofolikulitisa govorimo o kroničnoj upali zbog “krivog” rasta dlake.

Najčešće se javlja kod osoba s izraženim uvojcima (posebno osobe crne rase te latinoameričkog porijekla) koji se često briju (ili depiliraju). U tom smislu se u praksi najčešće uočava pseudofolikulitis brade.

Kako dlake urastaju u kožu?

Sami pseudofolikulitis u patogenetskom smislu može nastati ekstrafolikularnom ili transfolikularnom penetracijom. Ekstrafolikularna penetracija nastaje kada distalni kraj dlake ponovno ulazi u dermis nakon što je izašla iz folikularnog otvora.

Transfolikularna penetracija označava ulaz distalnog dijela dlake u interfolikularni dermis prije izbijanja iz folikularnog otvora na površinu kože.

krema protiv uraslih dlaka
FOTO: Shutterstock

Bez obzira na patogenezu, samim rastom dlaka penetrira u interfolikularni dermis 2 – 3 mm. Najčešće unutar 3 – 6 tjedana dolazi do spontanog otpuštanja dijela dlake koji je penetrirao u dermis.

Rijetke su komplikacije poput pojave infekcije. U svakom slučaju, simptomi urasle dlake najčešće uključuju svrbež kože i iritaciju, pojavu malih kvržica na zahvaćenoj koži, promjenu boje kože te eventualno bol.

Najbolji način liječenja ovog stanja jest preventivan prestanak brijanja. Ako iz estetskih ili drugih razloga navedeno nije opcija, može se pokušati brijati s električnim brijačem na način da se ne dodiruje površina kože.

Osim toga, opcija jest i korištenje proizvoda za depilaciju koji mogu uništiti proteinsku strukturu dlake (ako je zahvaćena depilirana koža).

Usto, može se pokušati djelovati i pomoću toplih obloga (ne vrućih ili hladnih). Naime, kroz 10 – 15 minuta oblozi mogu dovesti do otvaranja pora pa se olakšava opuštanje urasle dlake iz dermisa.

Kod osoba koje se često briju, kao što su muškarci s uraslim dlakama na licu ili žene s osjetljivom kožom na nogama, krema za urasle dlake na licu ili krema za urasle dlake na nogama može pomoći u ublažavanju simptoma.

Krema za urasle dlake – koju koristiti?

Kada se razmatra potencijalna krema za urasle dlake, postoji razlika u mišljenju stručnjaka o koristi iste. Primarno u obzir dolazi antibiotska krema za urasle dlake. Razlog tome je mogućnost pojave sekundarne infekcije urasle dlake koja je sama po sebi ipak rijetka pojava.  

Jedan dio autora smatra kako su antibiotske kreme potrebne isključivo ako dođe do pojave sekundarne infekcije urasle dlake. S druge strane, dio autora smatra da se korištenjem antibiotskih krema već na početku pojave urasle dlake uništava bakterijska flora koja normalno obitava na koži.

antibiotska krema za urasle dlake
FOTO: Shutterstock

Smatraju da se tako znatno umanjuje mogućnost pojave bakterijske infekcije ili drugih komplikacija urasle dlake s obzirom na to da bakterije koje normalno nastanjuju kožu najčešće dovode do eventualne sekundarne infekcije.

U literaturi se spominje benzoil peroksid (2,5 – 6 %) u kombinaciji s 1 %-tnim klindamicinom ili 2 %-tnim eritromicinom, a od kortikosteroidnih krema se spominje 1 %-tni hidrokortizon. Navedeni preparati u Hrvatskoj idu isključivo na liječnički recept.

Samim time važno je naglasiti da je u slučaju pojave sekundarne infekcije ili teže upale potrebno javiti se svojem liječniku, kako bi isti procijenio potrebu za terapijom i eventualno propisao lijek na temelju individualne kliničke slike.

Ako vas zanima krema za urasle dlake na preponama, pročitajte članak “Urasla dlaka na preponi: Može dovesti do upale, pa i zahtijevati antibiotike! Evo što je uzrokuje i kako je tretirati“.

Prevencija uraslih dlaka

Na kraju, važno je pokušati prevenirati samu pojavu. Ako opcija nije prestanak brijanja, potrebno je prije samog postupka dobro navlažiti kožu (i dlake) toplom vodom.

Preporučljivo je nanositi kremu za brijanje te koristiti jednokratne britvice. Nakon svakog pojedinačnog povlačenja britvice po koži temeljito isprati istu, a smatra se poželjnim i brijati u smjeru rasta dlake.

Svakako je uputno i često mijenjati same britvice kako ne bi došlo do iritacije. Ako uz sve ove mjere i postupke spomenute ranije u članku dođe do snažnije upale ili infekcije, svakako je potrebno javiti se odabranom liječniku zbog eventualnog liječenja.

Krema za urasle dlake i iskustva

Na internetskim forumima i grupama za njegu kože često se raspravlja o učinkovitosti pojedinih preparata.

Ključna tema su upravo krema za urasle dlake i iskustva korisnika, koji dijele što im je pomoglo, koje sastojke preferiraju i kako su određeni proizvodi djelovali u konkretnim slučajevima, osobito na problematičnim područjima poput lica i trtice (krema za urasle dlake na trtici).

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Ingrown hair. (2022). Cleveland Clinic.
  2. Nussbaum, D. i Friedman, A. (2019). Pseudofolliculitis barbae: A review of current treatment options. Journal of Drugs in Dermatology, 18(3): 246–250.
  3. Levinbook, W. S. (2018). Pseudofolikulitis brade. HeMED.
  4. Quarles, F. N. i sur. (2007). Pseudofolliculitis barbae. Dermatologic Therapy, 20(3): 133–6.
  5. Kelly, A. P. (2003). Pseudofolliculitis barbae and acne keloidalis nuchae. Dermatologic Clinics, 21(4): 645–53.
  6. Perry, P. K. i sur. (2002). Defining pseudofolliculitis barbae in 2001: a review of the literature and current trends. Journal of American Academy of Dermatology, 46(2 Suppl Understanding): S113–9.
  7. Chu, T. (1989). Pseudofolliculitis barbae. The Practitioner, 8;233(1464): 307–9.
  8. Kligman, A. M. i Strauss, J. S. (1956). Pseudofolliculitis of the beard. A.M.A. Archives of Dermatology, 74(5): 533–42.
  9. Folikulitis. Hrvatska Enciklopedija.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu