Začepljen nos cijelu zimu: Vodeći stručnjak otkriva što poduzeti i kako spriječiti tzv. “rebound fenomen”?
- Budite prvi i komentirajte!
- 7 min čitanja
Bakterije, virusi i druge klice koje se prenose zrakom zimi se, zahvaljujući suhom i hladnom zraku, šire još brže nego inače. Uz to, u hladnim mjesecima više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, što respiratornim bolestima kao što su gripa i prehlada dodatno olakšava širenje, pa se tako većina odraslih u prosjeku zarazi s čak dvije do četiri sezonske prehlade godišnje.
Iako se prehlada često tretira kao manja infekcija nosa i ždrijela, može je uzrokovati više od 200 različitih virusa. Među njim je najčešći uzročnik rinovirus, odgovoran za 10 – 40 % svih prehlada. Osim toga, za nadolazeću zimsku sezonu stručnjaci predviđaju multidemiju – istodobno širenje različitih vrsta virusa i bakterija, gripe, COVID-19 i drugih respiratornih bolesti koje se šire zrakom.
Tijekom sezone respiratornih bolesti nos postaje glavni zaštitnik dišnog sustava. Međutim, biti prva linija obrane nije lak zadatak, pogotovo kada je broj iritabilnih čestica u zraku ogroman – kako one podražavaju sluznicu, protok krvi u velikoj mreži žila koje oblažu nosnu šupljinu se povećava, zbog čega sluznica otiče i tako uzrokuje začepljenje nosa i otežava disanje.
Začepljenost nosa tradicionalno se liječi lokalnom primjenom lijeka, poput primjene dekongestivnog spreja za nos na sluznicu koji, barem privremeno, odčepljuje nos i zaustavlja curenje. Međutim, prekomjerna uporaba takvih lijekova može dovesti do pogoršanja učinka, odnosno tzv. rebound fenomena. Jednom kada krvne žile počnu očekivati sužavanje koje uzrokuje takav sprej, dolazi do upravo suprotnog učinka. Kako lijek nestaje iz našeg tijela, krvne žile nosne sluznice se šire, što dovodi do ponovnog oticanja tkiva i posljedično novog začepljenja.
Kako najnovija istraživanja pokazuju, hipertonične otopine soli odčepljuju nos koristeći osmotski tlak uz čiju se pomoć izvlači višak vode iz tkiva čime se smanjuje njezino oticanje i olakšava disanje na nos. Tako se smanjuje lokalna upala i poboljšava sposobnost sluznice da odstrani čestice koje se zadrže na sluzi.
Od 136 pacijenata koji su sudjelovali u istraživanju oko 70 % je primijetilo poboljšanje disanja kroz nos, a 50 % je izjavilo kako razmišlja koristiti hipertoničnu otopinu soli kao alternativu medicinskim dekongestivima.
Koji su najčešći uzroci kronične začepljenosti nosa, što učiniti da se rebound fenomen spriječi te koje je rješenje za učinkovito prirodno liječenje začepljenog nosa – na ta i druga pitanja odgovara vodeći stručnjak dr. Ratko Prstačić, otorinolaringolog i voditelj Odjela za fonijatriju Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
1. Koja je funkcija nosa i nosne sluznice općenito, a pogotovo tijekom sezone respiratornih infekcija?
Nosna šupljina je izuzetno važan dio gornjeg dišnog puta koji pojednostavljeno rečeno služi poput filtera za donje dišne puteve. Prolaskom kroz nos udahnuti zrak se zagrijava i vlaži, a zbog relativno uskog oblika i nepravilne površine nosne šupljine dolazi do turbulentnog gibanja udahnutog zraka, pri čemu sitne čestice nečistoće ostaju na njezinoj sluznici i ne prolaze u donje dišne puteve. Osim toga, u sekretu nosne sluznice nalaze se brojna protutijela koja spremno čekaju udahnute viruse i bakterije da pokrenu kaskadnu imunološku reakciju našeg organizma i spriječe razvoj bolesti.
Ne smijemo zaboraviti niti njušnu funkciju koja se odvija preko njušnog epitela smještenog na samom krovu nosne šupljine, a preko kojeg se njušnim živcem informacija provodi u središnji živčani sustav. Od velike je važnosti da upravo tijekom sezone respiratornih infekcija svi ovi zaštitni mehanizmi budu u najboljoj mogućoj funkciji, za što nam je potrebna zdrava nosna sluznica i uredno prohodna nosna šupljina.
2. Što je to kronično začepljen nos? Zašto se problem kronično začepljenog nosa pojavljuje češće tijekom zime? Koji su glavni uzroci?
Izraz “kronično začepljeni nos” koristimo za stanja dugotrajnijeg začepljenja koje se u pojedinim slučajevima može prezentirati i kao cjelogodišnji problem. Kao najčešći uzroci navode se alergije, dugotrajno i nekritičko korištenje dekongestiva, kronični rinosinusitis, nosni polipi i izraženije deformacije hrskavice u nosu, a u dječjoj dobi mogući uzrok je i uvećani treći krajnik.
Kod većine pacijenata tegobe su izraženije u zimskom periodu kada su respiratorne infekcije češće, ali i zbog dugotrajnijeg boravka u zatvorenim prostorima s centralnim grijanjem koje izrazito isušuje zrak i dodatno otežava zaštitnu funkciju nosne sluznice. Posebnu pozornost treba obratiti na predugu upotrebu dekongestivnih sprejeva za nos jer se ovdje radi o pravoj bizarnosti. Naime, s ciljem da se riješe začepljenja pacijenti zapravo sami sebi zatvaraju nos pretjeranom primjenom dekongestiva, a da toga uopće nisu svjesni.
3. Zašto su dekongestivi u dugotrajnijoj primjeni štetni? Što je “rebound fenomen” i kako ga izbjeći?
Dekongestivi vrlo uspješno i u kratkom roku odčepljuju nos sužavanjem krvnih žila u nosnoj sluznici, čime se smanjuje protok krvi kroz nos što za posljedicu ima brzo smanjenje otekline nosne sluznice. Međutim, kod primjene duže od sedam dana počinje se događati upravo suprotno – krvne žile u nosnoj sluznici nekoliko sati nakon lokalne aplikacije lijeka reagiraju naglim proširenjem krvnih žila što dovodi do neželjenog efekta jake nosne kongestije. Pacijent stekne dojam da je lijek prestao djelovati i ponovo aplicira dekongestiv u nos. I tako se stvara začarani krug u kojem pacijent doslovno sam sebi dekongestivima čepi nos.
Ta paradoksna reakcija nosne sluznice na dugotrajniju upotrebu dekongestiva se u stručnoj literaturi opisuje kao “rebound fenomen”. Novija istraživanja su pokazala da je čak i sedam dana predug period za sigurnu primjenu dekongestiva te novije preporuke sugeriraju primjenu 3 – 5 dana, nakon koje je potrebno prekinuti terapiju kako bi se izbjegla pojava neželjenog “rebound fenomena”.
4. Kako kronično začepljen nos utječe na naša pluća i zdravlje općenito?
Kronično začepljen nos na više načina negativno utječe na naše zdravlje. Zbog lošeg i neadekvatnog nosnog disanja refleksno se noću otvaraju usta, a kako udahnuti zrak zaobilazi nosnu šupljinu, on ne prolazi proces vlaženja, zagrijavanja i filtracije. Ta činjenica kao posljedicu ima isušivanje svih sluznica respiratornog trakta koja postaje manje otporna na respiratorne infekcije.
Osim toga, dugotrajna slabija ventilacija sinusnih šupljina dobar je temelj za razvoj kroničnih upalnih promjena paranazalnih sinusa i brojnih tegoba koje se uz taj entitet vežu. Otežano disanje na nos jedan je od faktora za pojavu hrkanja, a u nekim slučajevima i ozbiljnih poremećaja spavanja (opstruktivna apneja u spavanju).
5. Kako hipertonična otopina morske vode može spriječiti i ublažiti povratno začepljenje nosa (tzv. “rebound fenomen”)? Koja je razlika između izotonične i hipertonične otopine morske vode za nos?
Izotonična otopina morske vode ima koncentraciju soli identičnu onoj u našim tkivima i organima. Ona odlično vlaži nosnu šupljinu i održava higijenu nosa, no nema direktan utjecaj na smanjenje nosne opstrukcije. Za razliku od nje, hipertonična otopina morske vode znatno je koncentriranija i bogatija solju te procesom osmoze izvlači višak tekućine iz naših tkiva što dovodi do smanjenja otekline nosne sluznice na jedan potpuno drugačiji i sigurniji način od dekongestiva.
To je i razlog da ih neki kolokvijalno nazivaju “prirodni” dekongestivi i kao takvi imaju važnu ulogu u liječenju “rebound fenomena” i odvikavanju pacijenata od dugotrajne primjene dekongestiva. Osim toga, takvo hipertonično okruženje nikako ne odgovara metabolizmu respiratornih virusa i bakterija, pa otuda proizlazi i njihov virostatski i bakteriostatski učinak.
6. Koja su vaša tri najbolja savjeta za pripremu za sezonu multidemije?
Svakodnevno provoditi higijenu nosne šupljine te je održavati vlažnom i čistom. Adekvatno vlažiti zrak u prostorima s centralnim grijanjem i povremeno ih provjetravati. Dovoljno spavati, zdravo i raznovrsno se hraniti i izbjegavati prekomjerni stres. Zapamtite da su kronični umor i svakodnevni stres pravi ubojice našeg imuniteta.
Poznati obiteljski doktor analizira: Kako razlikovati simptome gripe, prehlade i COVID-19?
Kako možemo biti sigurni da curenje iz nosa treba prepisati običnoj prehladi, a ne COVID-19? Ili da je temperatura posljedica korone, a ne gripe? S obzirom na količinu različitih uzročnika koji trenutačno cirkuliraju, jedini način da budemo potpuno sigurni u to otkud dolazi koji simptom jest testiranje, smatra dr. med. Milan Mazalin, liječnik opće i obiteljske medicine, uz čiju smo pomoć definirali opće kliničke slike prehlade, gripe i COVID-19.
Obična prehlada
Dominiraju respiratorni simptomi, temperatura je normalna ili umjereno povišena, a opći simptomi kao što su bolovi u mišićima i zglobovima su odsutni ili vrlo blagi.
Gripa
Dominiraju opći simptomi kao što su slabost i bolovi u tijelu, a tjelesna temperatura se naglo i znatno podiže. Respiratorni simptomi ili izostanu ili se jave nakon par dana i obično nisu jače izraženi.
COVID-19
Klinička slika zaraze SARS-CoV-2 virusom se znatno mijenja – može uključivati najrazličitije respiratorne simptome kojima se sve češće pridružuju simptomi probavnog trakta kao što su mučnina, povraćanje ili proljev. U početku vrlo tipični simptomi gubitka osjeta okusa i mirisa nisu više toliko prisutni da bi se njihovim odsustvom mogao isključiti COVID-19.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Nova Studija i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
