Razmišljala sam kako započeti prvi članak – trebam li krenuti s nečime što je popularno i aktualno (a trenutno se demonizira/veliča) ili krenuti ab ovo – upoznati čitatelja s osnovnim terminima, definirati što je uopće pravilna prehrana i ukazati na činjenicu da se često pogrešno naziva ‘zdravom prehranom’, na čemu se temelji, zašto je tako važno jesti kvalitetno i primjereno, dati do znanja da pravilna prehrana nije dijeta.

Odlučila sam se za ovo drugo – znajući osnove bit će puno lakše razumjeti daljnju tematiku, ali i prepoznati dezinformacije kojima smo često izloženi.

Krenimo redom.

Bez hrane i vode život nije moguć. Hrana predstavlja izvor energije potreban za obavljanje svih životnih funkcija, ali i izvor gradivnih tvari. Iz toga proizlazi da sve ono što unesemo u organizam postaje dio nas. Drugim riječima, postajemo ono što jedemo. Zato je važno jesti kvalitetno.

Da bismo prehranu nazvali (ne)kvalitetnom, ne možemo uzimati u obzir pojedine obroke (ili sastojke hrane), već se osvrnuti na mnogo širu sliku i duže vremensko razdoblje.

Često se pravilna prehrana krivo naziva ‘zdravom prehranom’. No, ako malo bolje pogledamo – pravilna prehrana je zdrava prehrana, no popularne inačice zdrave prehrane često nisu pravilne.

Pravilna prehrana predstavlja kvalitetnu prehranu koja zadovoljava sve naše energetske i nutritivne potrebe. Ona nije neukusna, ne ‘zabranjuje’ i ne ‘dozvoljava’ pojedine namirnice, nije isključiva i ne podrazumijeva unos namirnica koje su skuplje i teže dostupne.

Slikovni prikaz i vodič pravilne prehrane je piramida pravilne prehrane, odnosno MyPlate (‘tanjur pravilne prehrane’). Namirnice su podijeljene u 5 skupina: žitarice i proizvodi od žita, zatim meso, riba, jaja, grahorice i orašasti plodovi, slijedi voće, povrće te mlijeko i mliječni proizvodi. Za svaku skupinu namirnica postoji broj preporučenih serviranja dnevno, no više o tome nekom drugom prilikom.

I hamburger može biti dio pravilne prehrane, kao i jogurt, kelj ili cikla. Kako?

Sada dolazimo do njenih osnovnih načela. To su raznolikost, umjerenost i uravnoteženost.

Raznolikost podrazumijeva unos različitih namirnica unutar iste skupine  – jesti i piletinu i teletinu i ribu i svinjetinu i jaja, kako koji obrok i kako koji dan. Isto je i sa povrćem, voćem ili mliječnim proizvodima.

Ukoliko se trudimo da zaista jedemo raznoliko, onaj hamburger ‘doći će na red’ možda svakih mjesec dana – u tom slučaju on nema nikakvog utjecaja na kvalitetu prehrane, iako sam po sebi nije obrok velike nutritivne vrijednosti.

Umjerenost – ne pretjerivati ni u čemu – ni u prokulicama, ni u čokoladi. Ukoliko smo zdravi, ništa si ne trebamo zabranjivati – tada se isto treba sjetiti umjerenosti i pojesti čokoladicu koja nam se tako jela. Ali pojesti jednu, ne pet.

Ono na što struka prvenstveno upozorava jest umjerenost u namirnicama koje mogu imati zaista negativan učinak na zdravlje ako se nekontrolirano unose. Te namirnice su sol, alkohol, trans-masne kiseline i kolesterol.

I na kraju – uravnoteženost – ona govori o odnosu unesene i potrošene energije. U slučaju pozitivne energetske ravnoteže, vrlo vjerojatno ćemo dobiti koji kilogram, i obratno.

Primjetite da pravilna prehrana ne zahtjeva od vas da cijeli dan jedete isključivo voće, da potpuno izbacite iz prehrane slatkiše ili da ne solite hranu.

Možete jesti apsolutno sve, no s mjerom.

Do sljedećeg susreta, mislite što jedete. 🙂

• nutricionizam
• pravilna prehrana
• raznovrsna prehrana