Može li mozak biti užegao? O da! Itekako! Pa kako je to moguće?

Ukratko: oksidacija masti!

Naširoko: naš mozak je 90% građen od različitih masti, pri čemu dominira kolesterol s udjelom od 60 do 70% od svih masti. Kolesterol lako može oksidirati (užegnuti). Zbog toga treba jako paziti da nam te masti (žargonom rečeno) – ne užegnu. Stoga je ipak točno da treba paziti da nam naš mozak ne užegne. E sad je pitanje od milijun dolara kako to izvesti?

Postoji opsežna znanstvena literatura koja opisuje pozitivan utjecaj biljnih spojeva u hrani na cjelokupno zdravlje i dugovječnost. Međutim, tek je postalo jasno da konzumiranje biljne hrane može utjecati protiv neuro-upala (upala mozga) što dovodi do lučenja staničnih zaštitnih i obnavljajućih proteina.

Upravo prije jednog desetljeća postignut je značajan napredak u spoznaji da su oksidativni stres i kronična, pritajena, tiha upala glavni uzročnici starenja mozga. Glavni kolovođe tih upalnih procesa su slobodni radikali i homocistein. Stoga ne čudi što antioksidativna i protuupalna hrana može pomoći.

Mozak je posebno ranjiv na oksidativni stres slobodnih radikala zbog visokog sadržaja masti i visoke metaboličke aktivnosti. Za naše svakodnevne misli i odluke potrebno je puno masti i metaboličke aktivnosti u mozgu pri čemu se živci “troše”. Stoga ne želite da mozak propadne.

Dakle, mogli biste pomisliti da bi jedan od glavnih antioksidansa iz hrane, topljiv u mastima, poput beta-karotena, bio dovoljan, ali glavni karotenoid koncentriran u mozgu je zapravo lutein; mozak ga samo nekako radije usisava.

Na listi traženih sastojaka koji bi mogli spriječiti oksidaciju su vitamini A, vitamin E, zeaksantin i lutein. Međutim, samo je lutein bio značajno povezan s boljim misaonim funkcijama ispitanika.

Bilo bi zgodno kad bismo mogli vidjeti direktno kako je razina oštećenja mozga povezana s količinom luteina u tijelu. Bez nekih invazivnih metoda. Na svu sreću postoji i takvo nešto. Jednostavno pogledate čovjeka u oči.

Doduše, treba ga pogledati uz malo bolju opremu i to ne baš u prednji dio oka, nego u zadnji. Znači kroz leću prema centru usred oka gdje se nalazi naš senzor za vid, a zove se makula. A ta makula je, gle čuda, krcata luteinom.

Retina, stražnja strana naše očne jabučice, zapravo je “produžetak” našeg središnjeg živčanog sustava – izbacivanje mozga tijekom razvoja, a točno u sredini nalazi se makula. To liječnik vidi kad jakom svjetlošću pogleda u oči. To mjesto, zvano makula, je naša HD-visoko kvalitetna ultra super jaka kamera, gdje dobivate vid najviše razlučivosti, a napunjeno je luteinom.

I doista, razine luteina u mrežnici gdje se nalazi makula odgovaraju razinama u ostatku mozga, tako da oči nisu samo “ogledalo duše”, već mogu biti prozor u naš mozak.

Dakle, sada napokon možemo napraviti studije na živim ljudima kako bismo vidjeli može li prehrana utjecati na razinu luteina u očima, što odražava razinu luteina u mozgu, i vidjeti poboljšava li povećanje količine luteina u hrani misaone funkcije mozga te usporava li starenje mozga.

I doista, istraživanja pokazuju da postoji značajna veza između količine makularnog pigmenta – tih biljnih pigmenata poput luteina u oku – i rezultata testova misaonih funkcija mozga. Neke pretrage mogu pokazati da lutein i srodni biljni pigment, zeaksantin, promiču misaone funkcije mozga u starosti povećavajući neuronsku učinkovitost – učinkovitost kojom naši živci komuniciraju.

Stoga, imaju li pacijenti koji boluju od Alzheimerove bolesti manje ovog makularnog pigmenta luteina u oku? Da, značajno je manje luteina u njihovim očima, značajno manje luteina u krvi i veća je pojava degeneracije makule, gdje se taj pigmentni sloj uništava lošom prehranom i slabom cirkulacijom.

Debljina ovog biljnog pigmentnog sloja u očima može se mjeriti, a može biti potencijalni marker za rani početak Alzheimerove bolesti. Stoga ne treba dugo čekati. Znamo da je gustoća makularnog pigmenta povezana s misaonim (kognitivnim) funkcijama kod starijih ljudi, ali što je s ljudima u srednjim godinama?

Jedna očigledna posljedica starenja je gubitak nekih dijelova misaonih procesa, koja počinje rano, u srednjoj odrasloj dobi, ali ne svima – što nam pak govori da bi možda nešto poput prehrane moglo pokrenuti neke od tih razlika.

Stariji odrasli ljudi koji imaju visoku količinu makularnog pigmenta, puno luteina u retini oka, imaju znatno bolje misaone funkcije za svoju dob. Ovi rezultati govore da zaštitna uloga karotenoida poput luteina u mozgu može biti očita tijekom rane i srednje odrasle dobi. I to desetljećima prije početka očitijeg pada misaonih funkcija mozga kasnije u životu.

Možete uzeti 20-godišnjaka i pokazati vrhunsku slušnu funkciju u onih 20- godišnjaka s više makularnih pigmenata u očima. Slušni sustav, naš sluh, kao i ostatak središnjeg živčanog sustava, u konačnici je izgrađen i održavan prehranom, stoga ne iznenađuje da je osjetljiv na unos prehrane kroz cijeli život. Starije osobe ne čuju dobro, ne toliko zbog procesa starenja, koliko zbog ovapnjenja – kalcifikacije slušnog aparata – krvnih žilica.

Ovapnjenje nastaje zbog nedostatka vitamina K2 koji potiče odlaganje kalcija u kosti i zube, a bez K2, kalcij se odlaže u krvne žile gdje se lijepi na kolesterol kojim tijelo pokušava zalijepiti krvne žile. Koje su pak popucale zbog nedostatka vitamina C i kolagena u prehrani. 

Zujanje u ušima, ako nije povišen tlak, može biti nedostatak drugih minerala u prehrani. A sve se svodi na slabu želučanu kiselinu zbog koje nema dobre apsorpcije ni vitamina ni minerala niti ičeg drugog.

Viša koncentracija pigmenta u makuli se može izmijeniti i njome se može upravljati unosom kvalitetne hrane. Dobro, a gdje ima tog famoznog luteina?

Industrije avokada i jaja vole se hvaliti koliko tih makularnih pigmenata imaju u svojim proizvodima, ali pravi superjunak je tamnozeleno lisnato povrće. Jaje ima otprilike 0.2 mg luteina, dok u 65 grama kelja ima 10 mg luteina. U salati od sirovog špinata (cca 38 grama) ima 4.5 mg luteina.

A što se ranije krene s konzumacijom luteina u prehrani, tim bolje. Iako se očekuje sa starenjem i određeni pad misaonih funkcija, ti će efekti možda biti manje izraženi među onima koji jedu više tamnozelenog lisnatog povrća. Veće količine luteina smanjuju oksidaciju masti u mozgu.

• antioksidansi
• lutein
• oksidativni stres