Zašto imunoterapija ne djeluje kod raka gušterače? Znanstvenici otkrili ključni razlog

Rak gušterače poznat je po tome što je iznimno otporan na većinu terapija

Iako je imunoterapija revolucionirala liječenje nekih vrsta raka, poput melanoma i raka pluća, kod raka gušterače rezultati su i dalje razočaravajući. Znanstvenici su sada identificirali jedan od ključnih razloga za to.

Istraživači s Oregon Health & Science Universityja otkrili su da tumori gušterače “reprogramiraju” imunološke stanice. Umjesto da pomažu u borbi protiv tumora, te stanice zapravo blokiraju djelovanje onih koje uništavaju stanice raka.

Rak gušterače poznat je po tome što je iznimno otporan na većinu terapija.

Iako imunološki sustav ima potencijal pružiti dugotrajnu zaštitu, kod ove bolesti vrlo ga je teško “aktivirati” na pravi način.

Jedan od glavnih problema leži u velikom broju tzv. regulatornih T stanica (Treg) unutar tumora. Ove stanice nadjačavaju one koje bi inače uništavale tumor, zbog čega je gotovo nemoguće pokrenuti učinkovitu imunološku reakciju. No, novo istraživanje donosi i tračak nade.

Što je pokazalo novo istraživanje?

Znanstvenici su testirali eksperimentalnu imunoterapiju nazvanu agonistički CD40. Za razliku od klasičnih terapija koje ciljaju jedan signal u imunološkom sustavu, ovaj pristup aktivira širi imunološki odgovor.

Zanimljivo je da terapija nije samo potaknula stanice koje napadaju tumor, već je “preobrazila” i one koje su prije kočile imunološki odgovor – pretvarajući ih u saveznike u borbi protiv raka.

Iako je imunoterapija revolucionirala liječenje nekih vrsta raka, poput melanoma i raka pluća, kod raka gušterače rezultati su i dalje razočaravajući
FOTO: Shutterstock

Ovo otkriće moglo bi objasniti zašto dosadašnje imunoterapije često ne djeluju kod raka gušterače, ali i sugerira novo rješenje. Naime, učinkovito liječenje vjerojatno zahtijeva dvostruki pristup – istovremeno aktiviranje imunološkog sustava i uklanjanje mehanizama kojima tumor koči njegov rad.

Iako rezultati dobiveni na životinjskim modelima ne moraju uvijek biti isti kod ljudi, stručnjaci smatraju da bi ova strategija mogla biti ključna za bolest kod koje pacijenti s vremenom prestaju reagirati na postojeće terapije.

Dodatni potencijal vidi se u kombiniranju imunoterapije s novijim lijekovima, poput inhibitora KRAS-a, koji izravno napadaju stanice raka, ali i dalje trebaju podršku imunološkog sustava.

Takav kombinirani pristup mogao bi biti znatno učinkovitiji nego korištenje pojedinačnih terapija. Klinička ispitivanja na ljudima mogla bi započeti u sljedećih nekoliko godina.

U međuvremenu, istraživači nastavljaju proučavati komunikaciju između imunoloških stanica unutar tumora te pokušavaju utvrditi može li ova “reprogramirana” obrana pružiti dugoročnu zaštitu.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu