Dermatofitija je gljivična bolest kože koju uzrokuju dermatofiti, odnosno keratinofilni mikroorganizmi podijeljeni u tri roda – Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton.

Dermatofiti mogu biti antropofilnog porijekla (na čovjeku), zoofilnog porijekla (na različitim životinjama) te geofilnog porijekla (u zemlji). Posebno napadaju dlake, nokte i slične strukture kože, ali ne izazivaju sustavne infekcije.

Dermatofitija – širenje dermatofita

Dermatofitija se može pojaviti na različitim dijelovima tijela na čije širenje utječu:

• faktori sredine – vlažnost i temperatura,
• faktori uzročnika – kontakt sa zaraženim objektom,
• faktori domaćina – dob, spol, genetika, metabolički faktori, imunološki sustav itd.

Na dermatofitiju značajno utječe i zanimanje kojim se određena osoba bavi. Naime, osobe koje imaju problema sa znojenjem stopala mogu dobiti dermatofitiju ako su cijeli dan u zatvorenoj obući prilikom obavljanja određenih aktivnosti.

Također, infekcija dermatofitima može se prenijeti na različite načine, a posebno kontaktom sa zaraženim objektima. Na primjer, ako je određeni član obitelji dobio gljivice na koži (npr. gljivice na licu), bilo bi dobro ne dolaziti u kontakt s dijelom tijela koji je zaražen ili s obućom ili odjećom koju osoba nosi kako se dermatofitija ne bi prenijela na druge članove obitelji.

Dermatofitija – vrste i simptomi

Ovisno o mjestu nastanka i širenja dermatofita, ova vrsta kožne bolesti se može pojaviti na određenim dijelovima tijela:

• lice – pojava crvenila, svrbeži, ljuštenja i peckanja dijelova lica, posebno prilikom izlaganja suncu,
• brada – dermatofiti se pojavljuju na bradi i brkovima muškaraca te nastaje dermatofitija brade i dlake, a koža postaje upaljena i crvena uz pojavu gnojnih mjehurića; kako bi se uništilo dermatofite, potrebno je iščupati upaljene dlake iz korijena te iscijediti gnoj,
• vlasište – dermatofiti se pojavljuju na koži glave, najčešće oko korijena dlake i vlasišta gdje nastaje upala, crvenilo i svrbež; dlake se lako lome i suhe su, a moguće je da ovakve gljivice na koži kod djece napreduju do te mjere da se trajno gubi kosa nakon čega ostaju ožiljci na mjestima širenja dermatofita,
• šake i stopala – ova vrsta dermatofitije je najčešća posebno kod mladih koji se bave sportom, obavljaju cjelodnevne fizičke poslove u zatvorenoj obući te često posjećuju bazene; važnu ulogu kod nastanka ima jačina imunološkog sustava, a glavni simptomi na mjestima širenja dermatofita su crvenilo, svrbež, ljuštenje kože i znojenje koje može biti posebno neugodno zato što iritira kožu, pogoduje širenju dermatofita i izaziva neugodan miris.

Gljivice na koži – slike

Kada su u pitanju gljivice na koži, slike mogu biti izrazito neugodne te izazvati gađenje, ali činjenica da se gljivice mogu pojaviti kod apsolutno svakoga ipak potiče na bolju pripremljenost i educiranost o ovakvim vrstama kožnih bolesti.

Dermatofitija – dijagnoza i liječenje

Dermatofitija se vrlo jednostavno može prepoznati i utvrditi, najčešće na temelju kliničke slike, pregleda pomoću posebnih lampi za utvrđivanje ovakvih oboljenja ili putem epidemiološke anamneze.

Liječenje dermatofitije ovisi o vrsti i mjestu pojave bolesti, a najčešće se odvija pomoću antimikotika, odnosno lijekova za gljivične infekcije.

Antimikotici postoje u obliku krema, gelova, masti, otopina ili tableta, a liječenje ovisi o vrsti gljivične infekcije. Na primjer, kad su u pitanju gljivice na vlasištu, liječenje se najčešće temelji na kremama i tabletama zato što su gljivične infekcije vlasišta posebno tvrdokorne.

Terapija antimikoticima obično traje nekoliko dana, a proces oporavka traje između 3 i 6 tjedana, ovisno o vrsti dermatofitije. Nakon nestanka dermatofita, potrebno je ponovno provesti mikološke preglede i kontrole koji trebaju biti negativni kako bi se potvrdilo izlječenje.

U slučaju da si želite dodatno ublažiti stanje, možete pokušati s nekoliko prirodnih metoda liječenja, a više o tome pročitajte ovdje.

Gljivice na koži – prehrana 

Kada se pojave gljivice na koži, prehrana bi se također trebala kontrolirati kako bi se izbacile štetne namirnice koje mogu uzrokovati širenje gljivica. Mnoga istraživanja su potvrdila da bi se tijekom gljivičnih infekcija trebalo ograničiti unos: 

• ugljikohidrata,
• masti,
• mlijeka,
• meda,
• sušenog voća, 
• voćnih sokova,
• alkoholnih pića,
• pića s dodatkom šećera,
• orašastih plodova.

Nadalje, pokazalo se kako probiotici aktivno djeluju u borbi protiv gljivičnih infekcija, ali tome pridonose i propolis, cimet, češnjak, grožđe, ružmarin i pepermint. Smatra se da navedene namirnice sadrže određene tvari koje mogu zaustaviti razvoj i širenje gljivica.

• antimikotici
• dermatofiti
• dermatofitija
• gljivice na koži
• gljivične infekcije
• kožne bolesti