O prehrani trudnica napisano je puno toga, no mnoge se majke pitaju što nakon poroda? Je li vrijeme dojenja vrijeme za povratak lošim navikama; smijem li na dijetu; što ako ostanem bez mlijeka – samo su neka pitanja mladih majki na koja odgovaramo u ovom članku.

Kako majčina prehrana utječe na dojenče?

Za početak je važno znati da sastav majčine prehrane ne utječe na sastav mlijeka. Loša i neuravnotežena prehrana može biti opasnija za majku, nego za dijete, jer se za proizvodnju mlijeka u tom slučaju koriste majčine zalihe.

Na unos kojih namirnica treba obratiti pažnju?

Zbog toga, posebno treba paziti na unos kalcija. Ako dojilja ne unosi dovoljno kalcija hranom, tijelo će manjak kalcija nadoknaditi iz njezinih kostiju i zubi, što može ostaviti trajne negativne posljedice na zdravlje majke. Kalcij ćete najlakše unijeti preko mliječnih proizvoda poput jogurta ili sira.

Osim toga, pazite na unos:

• bjelančevina (sir, jaja, meso, perad ili riba),
• cinka (morska hrana i nemasno crveno meso),
• vitamina C (svježe voće) i
• željeza.

Koje namirnice izbjegavati?

Ne postoji dozvoljena ili zabranjena hrana za dojilje. Ona je najčešće kulturološki uvjetovana. Na primjer, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka, jer može utjecati na okus mlijeka.

Izbjegavati treba namirnice na koje je dojenčad osjetljiva. Pritom treba imati na umu da nisu sva djeca jednaka. No, na popisu čestih alergena su mliječni proizvodi, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, kukuruz, rajčice, luk, kupus i drugo povrće iz skupine kupusnjača, začini, morski plodovi i citrusi.

Dojiljama se tradicionalno preporučuje i izbjegavanje namirnica koje uzrokuju nadutost. Među njima su kupus, kelj, prokulice, brokula, karfiol, raštika, grah, leća i kesten.

Kod pripreme jela treba paziti na higijenu i termičku obradu namirnica. Dojilje bi trebale izbjegavati brzu i polugotovu, industrijski pripremljenu hranu koja sadrži puno aditiva, konzervansa, umjetnih boja i aroma, skrivene masti i šećere. 

Dodatan ili smanjen unos kalorija?

Proizvodnja mlijeka crpi majčinu energiju i vrijeme dojenja nikako nije vrijeme za restriktivnu dijetu. Izvori za proizvodnju mlijeka su masno tkivo stvoreno tijekom trudnoće, ali i dodatne kalorije unesene prehranom. Naravno, kalorije ne treba brojiti. Dodatan unos ovisi o vašoj težini, visini i metabolizmu, ali i načinu života.

U znanstvenom radu objavljenom 2016. godine u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo navodi se kako za vrijeme dojenja nisu potrebni nikakvi dijetni režimi niti posebna prehrani.

Važno je jesti raznovrsno i mješovito, a hrana bi trebala osigurati dovoljno energije i sadržavati nutrijente iz svih skupina namirnica. To znači da treba jesti hranu koja obuhvaća:

• optimalnu količinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i oligoelemenata. 

Važna su tri pravila: jesti redovito, umjereno i raznoliko. 

Pripremanje namirnica

Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja nije previše obrađena, sa što manje začina i što kraćim pripremanjem. Hranu treba umjereno soliti, a iako se ne preporučuje uporaba jakih začina, mogu se koristiti oni blaži i prirodno uzgojeni kao što su peršin, vlasac i majčina dušica.  Trebalo bi izbjegavati kolače, slatkiše i  gazirane napitke. 

Piti ili ne piti?

Ako majka nema dovoljno mlijeka, uzrok tome je najčešće nedovoljan unos tekućine u organizam. Dojilje trebaju popiti najmanje 2 do 3 litre vode ili druge tekućine na dan. Osim obične ili izvorske vode, dobar su izbor i gazirana i negazirana mineralna voda, izotonični napitci, biljni čajevi bez dodanih šećera te svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom.

Dojilje bi trebale izbjegavati konzumaciju alkohola zato što se alkohol nakuplja u majčinom mlijeku i može umanjiti proizvodnju mlijeka. 

Slično je i s kofeinskim napicima. Pored kave, kofein sadrže i zeleni čaj, coca-cola i različiti energetski napici. Oni mogu utjecati na dječje raspoloženje i navike spavanja. Kao dobra zamjena preporučuje se ječmena kava koja znatno manje utječe na bebe.

Teobromin iz kakaa i čokolade ima djelovanje slično kofeinu pa se ni oni ne preporučuju u većim količinama.

Zašto ne piti kravlje mlijeko?

Kravlje mlijeko nije najbolje rješenje, jer se nalazi pri samom vrhu mogućih i jakih alergena; sadrži određene vrste bjelančevina koje naš organizam teško probavlja te mogu uzrokovati nadutost i plinove kod djeteta. Iako je bogat izvor kalcija, njega je moguće nadoknaditi tamnozelenim povrćem, sjemenkama sezama ili dodatkom u obliku tableta.

Majčino mlijeko je po svom sastavu potpuno prilagođeno potrebama novorođenčadi i dojenčadi i predstavlja najzdraviju hranu za bebe. 

Sastav majčinog mlijeka: 

• voda, bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i oligoelementi. 

Osim navedenih nutrijenata, mlijeko sadrži i zaštitne tvari važne za rast, razvoj i zdravlje djeteta kao što su:

• imunoglobulini,
• antitijela, 
• enzimi,
• hormoni.

Loše navike uvijek su loše

Trudnice koje su se za vrijeme trudnoće suzdržavale od pušenja, trebale bi tako nastaviti i tijekom dojenja, jer se nikotin prenosi u mlijeko. Opasno je čak i pasivno pušenje. Neovisno o tome dojite li ili ne, istraživanja pokazuju da pušenje u blizini novorođenčadi povećava rizik za sindrom iznenadne dojenačke smrti.

Manje opasna, ali također loša navika jest navika uživanja u prženoj hrani, kobasicama, punomasnim sirevima, majonezi i slatkom.

Nestanak mlijeka

Manje od 20% žena uspijeva isključivo dojiti do preporučenih šest mjeseci djetetova života. Ponekad majke same sabotiraju proizvodnju mlijeka. Zbog toga na umu treba imati:

• da je iznimno važno često dojiti dijete prva tri dana,
• da dojenje funkcionira na principu “ponude i potražnje”,
• da svako odgađanje i preskakanje podoja, zamjena podoja adaptiranim mlijekom, čajem ili vodom kako bi mlijeko nadošlo, ometa proizvodnju mlijeka,
• te da žena može izgubiti mlijeko samo u ekstremno stresnim situacijama, a i to je vrlo rijetko, jer se prolaktin, hormon zaslužan za stvaranje mlijeka, pojačano se luči kada smo pod stresom.

Hrana koja potiče stvaranje mlijeka

Na popisu namirnica koje potiču laktaciju su: komorač, mrkva, repa, krumpir batat, tamnozeleno lisnato povrće, žitarice i mahunarke te orašasti plodovi.

Majka vegetarijanka

Dojilje vegetarijanke trebale bi paziti da jedu hranu posebno bogatu željezom, proteinima i kalcijem. To uključuje leću, žitarice, tamno lisnato zeleno povrće, sušeno voće, jaja, soju, tofu, mahunarke, razne sjemenke i orašaste plodove. U obzir treba uzeti i dodatke prehrani, osobito vitamin B-12 koji se nalazi gotovo isključivo u životinjskim proizvodima.

Ako postoji manjak vitamina B12 u  majke, dojenče je također izloženo posebnom riziku od nedostatnih rezervi tog vitamina. Posljedice na dojenče mogu biti neurološke abnormalnosti i anemija. 

Od strane Academy of Nutrition and Dietetics navedeni su najčešći nutritivni deficiti koji se javljaju kao posljedica vegetarijanske prehrane:

• jod,
• vitamin D,
• cink,
• željezo,
• kalcij.

Potrebno je razmisliti o uzimanju navedenih vitamina i minerala kroz dodatke prehrane. 

Prehlade i druge boljke

Ako ste prehlađeni i imate temperaturu, infekciju ste prenijeli na dijete znatno prije nego što ste primijetili simptome. Dojenje je zaštita od te prehlade. Prestanak dojenja u tom trenutku loš je i za proizvodnju mlijeka i za dijete.

U vezi svih lijekova koje trebate piti, posavjetujte se s liječnikom.

Još nekoliko stvari koje treba znati

Mlade majke, kojima je ponekad teško izdvojiti vrijeme za cijele obroke, trebaju znati da su češće, a manje količine hrane jednako hranjive kao i tri veća obroka tijekom dana. Svakako treba naći način da se hranite pravilno i često.

Također, raznolika prehrana utječe na okus majčinog mlijeka, a u konačnici i na dječje preferencije prema hrani te ih može potaknuti da se pravilnije hrane u budućnosti.

Važno je unositi dovoljno tekućine.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da hrana djeteta prvih 6 mjeseci bude isključivo majčino mlijeko. Ako je majčina prehrana pravilna, nutrijenti koje sadrži majčino mlijeko najbolja su hrana za dojenče i pokazuju pozitivan učinak na rast i razvoj djeteta. Majčino mlijeko je sterilno čime se smanjuje rizik od zaraze dojenčeta infekcijama, npr. respiratornog sustava i proljeva. Također, doprinosi sazrijevanju funkcija probavnih organa.

Ukoliko dojite svoje dijete možete dugoročno pozitivno djelovati na njegovo zdravlje. Dokazano je da dojenje ima dugoročno pozitivan učinak na manji rizik razvoja:

• dijabetesa tipa 2, 
• hipertenzije, 
• hiperkolesterolemije,
• gojaznosti,
• alergija. 

Osim pozitivnog djelovanja na dijete, dojenje ima pozitivno djelovanje i na majku koje uključuje:

• smanjen rizik razvoja raka dojki, vrata maternice i jajnika, 
• djeluje kao prirodna kontracepcija,
• omogućava lakši povratak na tjelesnu masu koja je bila prije trudnoće,
• stvaranje veze majka-dijete, 
• manja učestalost infekcija mokraćnih putova i mastitisa, 
• mogućnost hranjenja djeteta na svakom mjestu, 
• znatno manji teret za obiteljski budžet.

Svakako se preporučuje dojenje direktno. Za ostvarivanje bliskosti između  djeteta i majke trebalo bi se izbjegavati prethodno izdajanje mlijeka, a potom davanje djetetu kroz bočicu. 

• alkohol
• cink
• kalcij
• kofein
• kravlje mlijeko
• laktacija
• prehrana dojilja
• vegetarijanska prehrana
• željezo