Potiču li šećeri razvoj kardiometaboličkih bolesti?

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Kreni Zdravo

Prospektivne studije kohorti dosljedno pokazuju povezanost između napitaka koji sadrže šećer i kardiometaboličkih rizika. Međutim, ta povezanost je mala, podliježe kolinearnosti i nije prisutna na razinama umjerenog unosa ili kod modela koji obuhvaćaju ukupne šećere.

Snažni stavovi, ali na temelju ograničenih podataka

Dr. John L. Sievenpiper bio je gost govornik na 31. Međunarodnom simpoziju o dijabetesu i prehrani u organizaciji Diabetes and Nutrition Study Goup (DNSG) koja djeluje unutar Europskog dijabetološkog društva (European Association for the Study of Diabetes – EASD), kao sudionik Slatke debate, tijekom koje je branio tezu da šećeri ne potiču razvoj kardiometaboličkih bolesti ništa više od drugih oblika prekomjernog energijskog unosa.

Dr. John L. Sievenpiper

Dr. Sievenpiper je naglasio kako šećeri postaju važne mete javnog zdravstva zbog svoje uloge u epidemiji pretilosti i kardiometaboličkih bolesti. Kao i u slučaju ranije kontroverzije oko uloge prehrambenih masti u nastanku pretilosti, mnogi su zauzeli snažne stavove na temelju ograničenih podataka.

Povlače se paralele između šećera koji sadrže fruktozu i duhana, pri čemu se nagovještava da su šećeri koji sadrže fruktozu za kardiometaboličke bolesti isto što i duhanski dim za plućne i kardiovaskularne bolesti.

Iako eksperimentalni modeli nude uvjerljive biokemijske mehanizme koji potkrepljuju takve stavove, potrebno je pažljivo provjeriti djeluju li ti mehanizmi na ljude izvan kliničkih ispitivanja, u normalnom svakodnevnom životu.

Mnogo putova do kardiometaboličkih bolesti

Prospektivne studije kohorti dosljedno pokazuju povezanost između napitaka koji sadrže šećer i kardiometaboličkih bolesti. Međutim, te veze su male, podliježu kolinearnosti i ne vrijede na razinama umjerenog unosa ili kod modela koji obuhvaćaju ukupne šećere.

Sustavni pregledi i meta-analiza ispitivanja kontroliranog unosa hrane otkrili su kako šećeri koji sadrže fruktozu, ako se zamjene drugim ugljikohidratima slične kalorijske vrijednosti (čak i kada unos energije premašuje potrošnju ili u tekućem obliku), ne pokazuju nikakve znakove štetnosti.

Bez obzira na to, šećeri koji sadrže fruktozu kao dodatni unosi u prehrani s povećanim kalorijskim unosom usporedbi s istom takvom prehranom (bez dodatnog kalorijskog unosa) povećavaju tjelesnu težinu, zatim trigliceride, krvni tlak, mokraćnu kiselinu, inzulin i markere nealkoholne masne bolesti jetre (engl. NAFLD) natašte i poslije obroka, a to su ustvari učinci koji se prije mogu pripisati višku unesene energije nego šećeru.

Sagledaju li se zajedno, dokazi upućuju na zaključak kako su napitci i hrana sa šećerom samo jedan od mnogih putova do prekomjerne konzumacije i kardiometaboličkih bolesti.

Naglasak na smanjivanje prekomjerne konzumacije

Potrebno se i dalje usredotočivati na smanjivanje prekomjernog unosa svih namirnica koje sadrže kalorije te se povezuju s pretilošću i kardiometaboličkim bolestima, što uključuje napitke i hranu sa šećerom, i promicati veću tjelesnu aktivnost.