Ljekarne i ljekarnici najdostupniji su dio zdravstvenog sustava. U prosjeku, hrvatski građani ljekarnu posjećuju najmanje dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije opće/obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a broj specijalističkih pregleda nešto iznad jednom godišnje. Veliki broj pacijenata s kroničnim bolestima terapiju podiže temeljem ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik nerijetko jedini zdravstveni radnik s kojim pacijent svaki mjesec redovito dolazi u kontakt. Dakle, s aspekta liječenja pacijenata s kroničnim bolestima, ljekarne predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlaznu točku lijeka, koji je ujedno i najčešća medicinska intervencija.

Među kroničnim bolestima osobit izazov predstavlja šećerna bolest od koje, prema procjenama, u Hrvatskoj boluje oko pola milijuna građana, odnosno svaka sedma osoba. Jasno je da šećerna bolest predstavlja izniman javnozdravstveni problem.

Četiri od 10 dijabetičara nema terapiju primjerenu svojem stanju

Unatoč dostupnosti suvremenih farmakoterapijskih opcija, ishodi liječenja nisu optimalni pa u zdravstvenom budžetu udio troška zbog komplikacija šećerne bolesti čini 88 % od ukupno 4,6 milijardi namijenjenih za liječenje ove bolesti.

Problemi u liječenju šećerne bolesti u Hrvatskoj su mnogobrojni. Na 1,5 pacijenta kojem je dijagnosticirana šećerna bolest imamo jednog pacijenta koji je ostao neotkriven, u skupini pacijenata koji su dijagnosticirani i koji se liječe, svega njih četiri od 10 je dobilo skrb i terapiju koja je primjerena njihovom stanju. Kad je riječ o ishodima liječenja, kod osam od 10 pacijenata došlo je do razvoja komplikacija koje im narušavaju kvalitetu života ili koji će zbog njih prijevremeno umrijeti.

Prema istraživanjima koja su provođena u Republici Hrvatskoj te studijama koje su rađene u drugim zemljama članicama EU-u, problem je i slaba adherencija, odnosno (ne)pridržavanje pacijenata propisane terapije (svaki drugi pacijent ne pridržava se propisanog liječenja!). Nadalje, u ovoj populaciji je (zbog pridruženih bolesti, istovremene primjene više lijekova) povećan rizik od interakcija lijekova, što je 2019. godine pokazao i projekt proveden u hrvatskim ljekarnama.

Pročitajte članak “Dijabetes tip 2 – uzroci, simptomi i liječenje“.

Tijekom svibnja ljekarnici educiraju oboljele

Zbog iznimnog javnog značaja unaprjeđenja skrbi o oboljelima od šećerne bolesti i poticanja
pacijenata na preuzimanje aktivne uloge u vlastitom liječenju, u hrvatskim ljekarnama se u svibnju,
tijekom kojeg se ove godine po prvi puta obilježio Hrvatski dan šećerne bolesti, organiziraju prigodne
aktivnosti usmjerene na osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2, a koje se sastoje od dodatne
edukacije osoba sa šećernom bolesti o samoj prirodi bolesti, važnosti glukoregulacije, samokontroli
glukoze u krvi i interpretaciji parametara vezanih uz šećernu bolest.

Pročitajte članak “Normalna razina šećera u krvi nakon jela – granica, vrijednosti i mjerenje“.

Posebna pozornost posvećuje se edukaciji osoba sa šećernom bolesti o osnovnim značajkama bolesti i njezinom tijeku ako se ne uspostavi kontrola, odnosno o akutnim i kroničnim komplikacijama, uz dodatno osvješćivanje o značaju ustrajnosti u provođenju nefarmakoloških mjera (dijete i tjelovježbe) te pridržavanja propisane terapije u ostvarivanju željenih ishoda liječenja.

Za bolje ishode kod šećerne bolesti potrebno je poznavati vlastite ciljeve u liječenju!

U svrhu boljeg razumijevanja kliničkih parametara pacijentima će ljekarnici objasniti ulogu glikiranog hemoglobina (HbA1c) kao indikatora postignute glukoregulacije te ih uputiti da se kod svojeg liječnika informiraju o dogovorenim (individualnim) ciljevima liječenja i ciljnoj vrijednosti HbA1c (“malog špijuna” koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi u protekla 2 – 3 mjeseca), kako bi preuzeli aktivniju ulogu u procesu svojeg liječenja.

Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti treba poznavati vlastite ciljeve u liječenju jer će tako moći procijeniti koliko su uspješni u liječenju svoje bolesti, odnosno odgovorni u smanjenju rizika od komplikacija i preuranjene smrti zbog šećerne bolesti.

Pročitajte i članak “Prehrana za dijabetičare s preporučenim i zabranjenim namirnicama“.

Učitaj više izvora