Gestalt psihoterapija – glavna obilježja i tehnike
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Gestalt psihoterapija je pozitivan i praktičan integrativni terapeutski pristup pomoću kojega se želi pomoći ljudima da se usredotoče na svoje neposredne misli, osjećaje i ponašanje te da bolje razumiju način na koji se odnose prema drugima. Ta povećana svijest može pomoći osobi da pronađe novu perspektivu, vidi veću sliku i počne utjecati na promjene.
Gestalt psihoterapija je vrsta terapije usmjerena na klijenta koja mu pomaže da se usredotoči na sadašnjost te da razumije što se zapravo događa s njegovim životom ovdje i sada. Ne uzima se u obzir ono što se dogodilo na temelju prošloga iskustva, a klijente se potiče da postanu svjesniji kako njihovi negativni misaoni obrasci i ponašanja blokiraju istinsku samosvijest i čine ih nesretnima.
Gestalt psihoterapija – glavna obilježja
Gestalt psihoterapiju razvio je psihoterapeut Fritz Perls. Riječ „gestalt“ u prijevodu na hrvatski označava cjelinu, a upravo zbog toga se cijela ideja ove psihoterapije temelji na principu da se ljudi najbolje promatraju kroz cjelinu koja se sastoji od tijela, duha i duše.
Nadalje, gestalt psihoterapija tvrdi da se ljudi najbolje mogu razumjeti kada se promatraju u trenutnom stanju, a ne gledanjem natrag u prošlost. No, to ne znači da se prošlost potpuno zanemaruje. Ona se pokušava dovesti u sadašnjost i proživjeti u ovom trenutku.
Gestalt psihoterapija naglašava da se o emocijama koje doživimo zbog neriješenih briga, boli, tjeskoba, ogorčenosti i drugih negativnih stanja ne može samo raspravljati nego se one moraju aktivno izraziti u sadašnjem vremenu. Ako se to ne napravi, mogu se pojaviti brojni psihički i fizički problemi kao posljedice neriješenih problema.
Perls je vjerovao da na ovom svijetu ne trebamo biti u skladu s očekivanjima drugih niti smijemo očekivati da će drugi živjeti prema našim kriterijima i očekivanjima. Izgradnjom samosvijesti, gestalt terapija pomaže klijentima da bolje razumiju sebe i način na koji osjećaji utječu na njihovo zdravlje i odnose.
Nakon što si posvijeste ove osnovne postavke, klijenti počinju razumjeti kako su njihovi emocionalni i fizički sustavi povezani te uspijevaju razviti više samopouzdanja kako bi počeli živjeti punim životom i učinkovitije se nosili s problemima.
Što očekivati od gestalt psihoterapije?
Gestalt psihoterapija se usredotočuje na ono što se upravo događa te pokušava pronaći rješenja u sadašnjem vremenu. Primjerice, umjesto da raspravljate o tome zašto se nešto dogodilo u prošlosti, terapeut će vas potaknuti da ponovno oživite taj trenutak i porazgovarate kako se sada osjećate.
Drugim riječima, od vas će se tražiti da iskusite svoje osjećaje umjesto da jednostavno govorite o njima. Terapeut će vam također postavljati pitanja poput: „Što se događa u ovom trenutku?“ ili „Kako se sada osjećate u vezi tog trenutka?“ Terapeut može eksperimentirati s vašom maštom, snovima, igranjem uloga, konfrontacijom i drugim tehnikama koje mogu pomoći u ponovnom donošenju konstruktivnih odluka u vezi određene situacije.
Cilj klijenta, nakon što postane svjesniji sebe i svojih osjećaja, je da preuzme više odgovornosti za sebe, prihvati posljedice svojega ponašanja te nauči zadovoljavati vlastite potrebe, a da pritom poštuje potrebe drugih.
Kome može pomoći gestalt psihoterapija?
Gestalt psihoterapija može pomoći klijentima koji imaju problema s anksioznosti, depresijom, samopoštovanjem, poteškoćama u odnosima ili nekim fizičkim tegobama (npr. migrenskim glavoboljama, ulceroznim kolitisom, grčevima u leđima).
Neće svakome pomoći gestalt psihoterapija, a dobri kandidati su oni koji su zainteresirani za rad na sebi i svojoj samosvijesti te koji žele razumjeti ulogu koju igraju u vlastitoj nesreći i nelagodi. Gestalt tehnike se često koriste u kombinaciji s tjelesnim pokretima, plesom, umjetnošću, dramom ili nekim drugim terapijama.
Tko provodi gestalt psihoterapiju?
Gestalt psihoterapiju provodi educirani i licencirati psihoterapeut koji je završio edukaciju te je osposobljen za samostalno provođenje gestalt psihoterapije. Gestalt psihoterapija ne slijedi određene smjernice već terapeuti pokušavaju koristiti kreativnost u izravnom kontaktu između terapeuta i klijenta.
Pritom koriste izravno iskustvo te eksperimentiraju sa situacijom kako bi klijenta usredotočili na „ovdje i sada“. Terapeut i klijent zajedno procjenjuju što je glavni problem i što je cilj psihoterapije, odnosno koji rezultat žele postići.
Terapeuti se suzdržavaju od tumačenja određenih događaja u životu klijenta. Njihov glavni fokus je samo na neposrednim odgovorima klijenta. Ono što je glavni cilj terapeuta je pomoći klijentu da pokuša razumjeti svoje unutarnje „ja“, a upravo to je ključ za razumijevanje vlastitih djelovanja, reakcija i ponašanja.
Gestalt psihoterapija je danas dobro poznata i široko rasprostranjena vrsta psihoterapije te postoji mnogo educiranih psihoterapeuta diljem svijeta, ali i Hrvatske. Oni su obično psiholozi ili psihijatri, ali mogu biti i iz nekog srodnog područja. Ako smatrate da bi vam gestalt psihoterapija bila korisna, potražite u svojem gradu psihologa ili psihijatra koji se bavi gestalt psihoterapijom i koji će moći procijeniti hoće li vam ovakva vrsta terapije biti korisna.
Gestalt psihoterapija – tehnike
Gestalt psihoterapija se provodi pomoću brojnih tehnika, vježbi i eksperimenata kojima se razvija terapijski proces i odnos te omogućava klijentu da razumije različite aspekte sukoba, iskustava ili problema mentalnog zdravlja.
Tehnika prazne stolice je jedna od primarnih gestalt tehnika koja od klijenta traži da zamisli da je netko drugi (npr. šef, brat, otac, majka) u njegovoj ulozi te da sjedi na stolici, odnosno da taj netko postane on. Terapeut zatim potiče dijalog između prazne stolice i klijenta kako bi se uključile misli, emocije i ponašanja osobe. Ponekad su uloge obrnute, a tehnika prazne stolice može biti posebno korisna za pomaganje ljudima da postanu svjesni zaboravljenih ili potisnutih dijelova sebe.
Još jedna uobičajena tehnika u gestalt terapija je vježba pretjerivanja. Tijekom te vježbe, od klijenta se traži da ponovi i preuveliča određenu misao, izraz ili pokret (npr. mrštenje) kako bi postao svjestan emocija vezanih uz takvo ponašanje.
Ove dvije tehnike su jedne od mnogih tehnika gestalt psihoterapije koje se koriste kako bi se ljudima pomoglo u povećanju svijesti o trenutnim iskustvima. Kroz vježbe i spontane eksperimente, gestalt terapija također omogućuje ljudima ponovno povezivanje s dijelovima sebe koji su potisnuti, ignorirani ili negirani. Na taj se način vraća sklad i cjelina u život klijenta, a on postaje svjestan emocija te ih oslobađa na konstruktivan način.
Iako na prvi pogled ove vježbe ne izgledaju posebno niti korisno, terapeut je onaj koji stvara razliku i daje određenoj tehnici važnost usmjeravajući klijenta tijekom izvođenja tehnike.
Uz njega, važnu ulogu igra i sami klijent. Ako klijent nije zainteresiran za rad na sebi ili ako nakon nekog vremena prestane izvršavati određene vježbe koje mu terapeut savjetuje, teško je održati psihoterapiju do kraja te ju uopće učiniti uspješnom.
Imajte na umu da je svaka psihoterapija korisna ako ste vi spremni raditi na sebi te ako ste otvoreni za promjene. Cilj psihoterapije je promjena na bolje i učenje korisnih strategija koje će vam i u budućnosti biti korisne za suočavanje s izazovima i za posvješćivanje vlastitih misli i emocija. Ako niste sigurni da ćete uspjeti doći do kraja psihoterapije, bolje bi bilo da prije samog ulaska u nju potražite savjet psihologa o tome koliko će vam psihoterapija koristiti te jeste li spremni za nju.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
Izvori:
- Delisle, G. (2018). Gestalt psychotherapy: from object relations to hermeneutic dialogue. In Object Relations in Gestalt Therapy (str. 103-124). Routledge.
- Evans, K., & Gilbert, M. (2015). Gestalt Therapy. The Beginner’s Guide to Counselling & Psychotherapy, 195.
- Jackson, T. (2016). What we know and how we know it: New phenomenology and aesthetics as a re-invigoration of perception in Gestalt psychotherapy. Gestalt Journal of Australia and New Zealand, 13(1), 43.