Ispadi bijesa kod starije djece – faze bijesa i kako reagirati?

Ispadi-bijesa-kod-starije-djece

Ispadi bijesa kod starije djece ponekad mogu dovesti roditelje pred različita pitanja i sumnje o vlastitom roditeljstvu. Mnogi roditelji se pitaju gdje su pogriješili te što se točno događa s njihovim djetetom.

Ono što mnogi zaboravljaju da je činjenica da su ljutnja i bijes osnovne ljudske emocije koje su normalne i koje može svako osjetiti. U pitanju je normalna i korisna emocija koja nas obavještava da nešto nije u redu te sprema tijelo za reakciju. Može nas pokrenuti, ojačati i dati nam energiju, a može nas i zaštititi u zastrašujućim situacijama ili nam pomoći da riješimo probleme.

Kada se ljutnja izražava na zdrav način, može pružiti priliku za učenje i promjenu. Ako se bijes izrazi na način koji poštuje stajalište druge osobe, čak i ako se ta stajališta razlikuju od naših, može imati pozitivan učinak.

Važno je znati da bijes kao vrsta emocije nije opasan, ali može postati problem ako se javlja prečesto, iskazuje agresivno, vodi do samoozljeđivanja ili ako narušava odnose osobe.

Ispadi-bijesa
Foto: Photosecrets

Ispadi bijesa kod djece – dobne razlike

Djeca doživljavaju bijes zbog različitih razloga te ga isto tako i iskazuju, ovisno o godinama života.

Mala djeca

Mala djeca postaju sve neovisnija u svojem otkrivanju svijeta te često žele raditi stvari za koje nemaju dovoljno vještina, a zbog nedostatka komunikacijskih vještina, često mogu biti frustrirana jer ih nitko ne razumije. To može izazvati ljutnju i bijes, a iskazuju ga najčešće glasnim plakanjem, vrištanjem ili udaranjem.

Djeca školske dobi

Djeca školske dobi su okružena različitim okolnostima koje mogu izazvati bijes. Oni prvenstveno uče mnogo različitih stvari, od učenja školskih sadržaja do socijalnih i emocionalnih vještina.

U toj dobi, djeca se često i uspoređuju s drugom djecom. Počinju osjećati potrebu za pripadanjem i stvaranjem bliskih prijateljstava, ali ponekad upravo prijateljstva mogu biti okidači za pojavu bijesa. Nesporazumi s prijateljima i stalne promjene u krugu prijatelja kod djeteta mogu izazvati nesigurnost zbog zadirkivanja, maltretiranja, ljubomore i osjećaja usamljenosti.

Ako se djeca ne osjećaju sigurno među svojim prijateljima, mogu biti jako nesretni i frustrirani pa se zbog toga javljaju ljutnja i bijes.

Adolescenti

Adolescencija sa sobom nosi novi niz zadataka, briga i izazova s kojima se mladi ljudi moraju suočiti. U ovoj fazi se razvija nova vrsta neovisnosti, ali i eksperimentiranje i traženje vlastitog identiteta. Nije iznenađujuće da bilo kakav sukob ili stres mogu biti povezani s manjkom kontrole nad vlastitim životom.

Naravno, grupe prijatelja još uvijek ostaju primarni fokus jer mladi tako dijele svoja iskustva. Stoga im je potreba za prihvaćanjem i pripadanjem još važnija nego u prijašnjim fazama djetinjstva. Ta potreba može donijeti mnogo osjetljivosti i ranjivosti, a uz sve druge fizičke i psihičke promjene, može eskalirati u obliku ljutnje i bijesnih ispada.

Stresni događaji koji utječu na sve uzraste

Postoje situacije koje mogu rezultirati bijesom neovisno o uzrastu (npr. smrt voljene osobe, rastava roditelja, razdvajanje od roditelja, maltretiranje, zlostavljanje itd.). Ovi događaji mogu potresti djecu te uzdrmati njihov osjećaj sigurnosti i povjerenja prema svijetu.

Ako se to dogodi, osoba se može osjećati jako uplašeno, a upravo zbog toga može postati i jako oprezna na druge opasnosti u okolini. Naravno, bijes zato može biti koristan jer nas upozorava na opasnost i potiče na zaštitu. Međutim, može imati i potpuno suprotan učinak od onoga što je mladoj osobi potrebno te svoj bijes može projicirati na sve ljude gurajući druge od sebe socijalnim povlačenjem.

Ljutnja
Foto: Photosecrets

Fiziološka pozadina bijesa

Ispadi bijesa utječu na naše misli, osjećaje i fizičke promjene u tijelu. Kada uočimo neku prijetnju u okolini, tijelo sprema zaštitu te nas priprema na reakciju „fight or flight“, odnosno „bori se ili bježi“.

Mozak šalje poruke različitim dijelovima našeg tijela. Primjerice, disanje se ubrzava tako da možemo uzeti više kisika, a to automatski ubrzava otkucaje srca kako bi više kisika moglo doći do naših mišića i ojačati nas. Također se oslobađa adrenalin koji nas ubrzava.

Još neke fiziološke promjene izazvane bijesom su:

  • glavobolja i vrtoglavica,
  • suha usta,
  • plitko i ubrzano disanje,
  • bolovi u prsima,
  • srčane palpitacije,
  • zamagljen vid,
  • napetost u mišićima,
  • crvenilo i znojenje,
  • drhtanje,
  • usporavanje probave,
  • bol u trbuhu.
Bijes
Foto: Photosecrets

Faze bijesa

Ponekad nam se čini da ispadi bijesa nastaju naglo te da ih je teško predvidjeti. No, činjenica je da postoje određene faze bijesa koje se gotovo uvijek izmjenjuju prije samog ispada.

Poznavanje faza bijesa može biti izrazito korisno posebno kod starije djece. Razlog leži u tome da u početnim fazama bijesa možete promijeniti tijek događaja ako ih na vrijeme prepoznate.

Ako uspijete brzo uočiti što je djetetu bio okidač za pojavu bijesa, ne samo da možete promijeniti cijeli tijek događaja tako da se bijes izrazi na ispravan način, već možete predvidjeti takva ponašanja u budućnosti te naučiti dijete korisne strategije suočavanja sa stvarima koje ga ljute te mu izazivaju bijes.

Prva faza bijesa – okidači bijesa

Okidači bijesa kod djece mogu biti različite misli ili osjećaji koje percipiraju kao ugrožavajuće za vlastito samopoštovanje, sigurnost ili imovinu.

Ispade bijesa je najučinkovitije kontrolirati u ovoj vrlo ranoj fazi jer dijete još uvijek nije toliko fizički uznemireno da vas ne može slušati ili reagirati na vas. Kada se tijelo pripremi na reakciju „fight or flight“, tada postaje mnogo teže promijeniti tijek događaja.

Druga faza bijesa – faza eskalacije

U ovoj fazi, tijelo se već priprema na reakciju „fight or flight“. Adrenalin se oslobađa, mišići su napeti, disanje se ubrzava i krvni tlak raste. Iako je moguće promijeniti tijek događaja u ovoj fazi, osoba je manje sposobna racionalno razmišljati.

Treća faza bijesa – krizna faza

U ovoj fazi bijesa dolazi do aktivacije “fight or flight” reakcije. Dijete u ovom trenutku nije u stanju jasno razmišljati i razumjeti tuđe misli i osjećaje. Upravo zato je promjena ispada bijesa u ovoj fazi teška te gotovo nemoguća. Umjesto toga, bolje je pokušati osobu maknuti na sigurno i pričekati dok se ne smiri.

Četvrta faza bijesa – faza oporavka

U ovoj fazi, ispadi bijesa postaju jasno vidljivi. Nakon njih je tijelu potrebno vrijeme za oporavak kako bi se vratilo u normalu i kako bi se mogli pokrenuti sljedeći ispadi bijesa.

U ovoj fazi se osoba često osjeća ranjivom i zbunjenom, ali i potencijalno krivom. Te emocije mogu djelovati kao prijetnja i izazvati još jedan ispad bijesa. Stoga bi bilo korisno nakon ispada bijesa pokušati omogućiti prostor osobi kako bi mogla razgovarati o tome što se dogodilo i kako bi uočila posljedice.

Peta faza bijesa – faza depresije

U ovoj fazi, tijelo se oporavlja i odmara nakon snažnog izljeva bijesa. Uz to, djetetu se lagano vraća sposobnost slušanja i mišljenja te joj postaje jasnije razumjeti što joj drugi govore. To je djelomično i razlog zašto se u ovoj fazi osjeća krivim zbog ispada bijesa što može dovesti do negativnih emocija i depresije.

Iako će trebati neko vrijeme da se dijete vrati u normalu i ponovno osjeti voljenim, važno je znati kada je potrebno dijete suočiti s posljedicama kako bi znalo da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. U ovoj fazi bi bilo dobro zajednički donijeti odluku s djetetom za učenje konstruktivnih načina iskazivanja bijesa, ali se i te odluke držati te pomoći djetetu zamijeniti agresivno iskazivanje bijesa boljim strategijama suočavanja.

Ljuto-dijete
Foto: Photosecrets

Strategije upravljanja bijesom kod starije djece u ranim fazama bijesa

Postoji mnoštvo strategija za upravljanje bijesom, ali kada je riječ o djeci, morate biti svjesni da neće svakom djetetu odgovarati svaka strategija jer možda neku od njih neće moći kognitivno shvatiti.

Stoga je puno lakše raditi sa starijom djecom koja su u stanju shvatiti i razumjeti ove strategije, ali svakako trebaju biti spremna raditi na njima i učiti ih svaki dan iznova zajedno sa svojim roditeljima. Neke od korisnih strategija mogu biti:

  • tehnike odvraćanja pažnje – sve ono što bi moglo maknuti fokus s okidača bijesa može biti korisno za brzu promjenu tijeka događaja (npr. starijoj djeci možete umjesto kazne za neko ponašanje dati neki drugi zadatak kojega trebaju obaviti, a koji sam po sebi nije negativan),
  • koristite aktivnosti koje pomažu djetetu da se opusti i iskoristi dodatnu energiju (npr. trčanje),
  • mirna rasprava ili pregovaranje – omogućuje djetetu da shvati da cijenite njegove osjećaje i mišljenja što mu zauzvrat daje osjećaj kontrole u pozitivnom smislu i na konstruktivan način zbog čega može odustati od bijesnog ispada,
  • priznanje emocija – pokušajte pitati dijete kako se osjeća te mu dajte do znanja da vam je važno kako se osjeća te da cijenite njegove osjećaje,
  • ponudite rješenja – pitajte dijete treba li prostor, razgovor ili samo zagrljaj zato što mu to također može dati određenu vrstu kontrole te ga potaknuti na sprječavanje ispada bijesa,
  • ostanite mirni i modelirajte odgovarajuće ponašanje – ako je dijete ljuto, vrlo je vjerojatno da će se takvo ponašanje odraziti i na roditelje zbog čega će situacija postati još gora; stoga pokušajte ostati mirni koliko god možete jer se i takva reakcija može odraziti na dijete i djelovati smirujuće,
  • premještanje – ako je određena situacija izazvala bijes, brzo rješenje može biti udaljavanje iz situacije i pružanje mogućnosti za smirenje na nekom drugom mirnijem mjestu.
Strategija
Foto: Photosecrets

Strategije upravljanja bijesom kod starije djece u kriznoj fazi bijesa

U ovoj fazi bijesa, već je došlo do ispada tijekom kojih je osoba izgubila uvid u situaciju te sposobnost racionalnog razmišljanja. Stoga je najprikladnije u ovim fazama osigurati sigurnost djeteta i ljudi oko njih. Sljedećih nekoliko savjeta vam može pomoći u tome:

  • ostanite smireni i pod kontrolom – nastavite mirno razgovarati jednostavnim frazama kojima ćete djetetu dati do znanja da ste tu za njega i da ga volite,
  • potvrdite bijes – nemojte se praviti da ljutnja nije prisutna već dajte do znanja djetetu da ima pravo biti ljuto te da mu želite pomoći da se osjeća bolje,
  • razgovarajte – mirna i iskrena komunikacija je često najbolja opcija te može pomoći starijoj djeci da uoče i druge načine rješenja problema u kojem se nalaze, ali i posljedice koje su itekako moguće,
  • naučite djecu korisne strategije suočavanja s bijesom – brojite do 100 prije poduzimanja akcije, usredotočite misli na nešto drugo, vježbajte kako biste se pokretima riješili energije koju tijelo stvara, tražite nekoga za pomoć, potaknite pozitivno razmišljanje itd.,
  • odvraćanje pažnje – pokušajte djetetu ukazati  na neku drugu aktivnost kako bi preusmjerilo misli s okidača bijesa i smirilo se (npr. vizualnom imaginacijom možete pomoći djetetu tako da ga zamolite da zatvori oči i zamišlja boju koju najviše voli i koja ga opušta).

Prevencija ispada bijesa kod djece

Prevencija ispada bijesa kod djece je ponekad najvažnija od svih metoda suočavanja. Pokušajte slušati svoju djecu koliko god njihove priče ponekad djeluju banalno i nebitno. Ako ih slušate i cijenite njihova razmišljanja te im ukazujete na ono što je dobro, a što ne, možete prevenirati ispade bijesa tako da shvate da komunikacijom mogu puno više postići nego agresijom.

Ono što je najvažnije i najlakše, ali se toliko često zaboravlja je upravo riječ pohvale i ohrabrenja. Roditelji često reagiraju samo na loša ponašanja kod djece, a kada naprave nešto dobro, pohvala nerijetko izostane jer je to nešto što se podrazumijeva. Imajte na umu da djeca svoje obrasce ponašanja grade na temelju vaših stoga će znati da ne moraju reagirati samo onda kada se nešto loše dogodi već da ohrabrivanjem mogu pomoći i sebi i drugima.

Nadalje, pokušajte uočavati djetetova ponašanja čak i kada vam izgleda da se s njim ništa važno ne događa. Neverbalni znakovi često govore više od riječi što znači da samim uočavanjem djetetovih izraza lica možete uočiti njegovu ljutnju te djelovati na vrijeme.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. A Psychological Guide for Families: “Anger in Childhood” Child i Family Psychology and Therapies Service (2018). University Health Board.
  2. Marshall, A. D., Roettger, M. E., Mattern, A. C., Feinberg, M. E. i Jones, D. E. (2018). Trauma exposure and aggression toward partners and children: Contextual influences of fear and anger. Journal of family psychology, 32(6), 710.
  3. Sukhodolsky, D. G., Smith, S. D., McCauley, S. A., Ibrahim, K. i Piasecka, J. B. (2016). Behavioral interventions for anger, irritability, and aggression in children and adolescents. Journal of child and adolescent psychopharmacology, 26(1), 58-64.

Ocijenite članak

4.88 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu