Oduvijek se tvrdi kako tjelesna težina najviše ovisi o ravnoteži između unosa i potrošnje kalorija. Nedavno je ova pretpostavka došla u pitanje s otkrićem nekih novih čimbenika koji bi mogli utjecati na tjelesnu težinu.

Primjerice, istraživanja su pokazala da ljudi koji spavaju manje od 6 ili više od 8 sati dnevno imaju povišen rizik od povećanja težine. Čimbenici koji utječu na težinu mogu se pojaviti i prije rođenja. Bebe majki koje u trudnoći nisu pazile na kvalitetnu prehranu imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne težine kasnije u životu.

Što se tiče unosa kalorija, nedavna je studija pokazala kako unos šećera značajnije povećava rizik od pretilosti u osoba s genetskom predispozicijom za debljanje. Druga je studija pokazala kako prehrana sa smanjenim unosom masti smanjuje RMR (Resting Metabolic Rate – metabolička potrošnja tijekom odmora) više od prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata, međutim u dugoročnim istraživanjima pokazalo se kako nakon dvije godine primjene nema značajnije razlike.

Kako ovi čimbenici utječu na težinu neovisno o kalorijama?

Moguće je da navedeni čimbenici utječu na procese metabolizma ili na hormone, no važno je imati na umu širu sliku i ne kalkulirati previše s njima.

Primjerice, postoje rasprave oko toga uzrokuje li kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze značajnije povećanje tjelesne težine od očekivanog s obzirom na njegovu kalorijsku vrijednost, no bez obzira na zaključak, kalorijska vrijednost i količina sirupa koja se konzumira puno više utječu na težinu od nekih drugih čimbenika.

Kad bi ljudi mogli promijeniti neke od spomenutih čimbenika, primjerice paziti na količinu sna, mogli bi i bolje kontrolirati svoju tjelesnu težinu. No, prvenstveno je važno imati na umu kako je pravilna prehrana, koja uključuje i pravilan unos i količinu kaloriju, zajedno s tjelesnom aktivnošću najučinkovitija u reguliranju tjelesne težine i dugoročnom unapređenju zdravlja.

• kalorije
• prekomjerna tjelesna težina
• tjelesna težina