Prve riječi djeca počinju izgovarati s otprilike godinu dana, ali ne postoji točno određena granica do kada je normalno da dijete progovori.

Postoje djeca koja kasno progovore, stoga se mnogi roditelji brinu i pitaju kako dijete naučiti pričati. Neka djeca trebaju malo više vremena za svoje prve riječi, ali roditeljima se pritom savjetuje prakticirati vježbe i igre za poticanje govora.

U nastavku teksta saznajte kako potaknuti dijete da priča.

Kada započinje razvoj govora?

Razvoj govora započinje još dok je dijete u majčinom trbuhu. Oko 18. tjedna trudnoće dijete počinje čuti zvukove iz okoline. Najbolje čuje otkucaje majčinog srca i najlakše raspoznaje njezin glas.

Mnogi stručnjaci potiču majke da razgovaraju sa svojom djecom dok su još u trbuhu, da im puštaju glazbu, pjevaju ili sviraju.

Na taj način se stvara kvalitetna povezanost s majkom, a nakon rođenja, roditelji su upravo ti koji su odgovorni za razvoj govora. Njihova komunikacija s djetetom je ono što dijete potiče da priča, a ujedno ga upoznaje i povezuje s okolinom.

Kada počinju prve riječi?

Sredinom prve godine života djeca počinju razumijevati značenje riječi, a prve riječi odnose se na djetetu značajne osobe („mama“, „tata“).

U svojih prvih 50 riječi djeca imenuju stvari koje jednostavno negdje stoje („stol“, „stolica“). Kad tek usvajaju novu riječ, izgovaraju tu riječ neutralno, a tek kada riječi bolje nauče, dolazi do integracije govora i izražavanja osjećaja.

Također, tijekom razvoja govora postoje neke važna obilježja korištenja prvih riječi:

• preuska upotreba riječi – djeca neku riječ primjenjuju previše usko (riječ „medo“ označava samo jednog njihovog medu),
• preširoka upotreba riječi – dijete neku riječ primjenjuje na širi skup predmeta i događaja nego što je prikladno („auto“ koriste za označavanje autobusa, vlakova itd.).

U početku se djetetov rječnik povećava vrlo sporo, ali u dobi između 18 i 24 mjeseca, rječnik naglo raste. Kad rječnik dosegne veličinu od 200 riječi, dijete počinje spajati dvije riječi u jedan izraz, a to se naziva telegrafski govor (npr. „ići auto“). Takav način izražavanja najbolje predstavlja govor dvogodišnjeg djeteta.

Individualne razlike u razvoju govora

U ranom razvoju rječnika, djevojčice su uglavnom naprednije od dječaka. Pritom su važne i osobine ličnosti. Na primjer, ukočena i oprezna djeca čekaju s pokušajem govorenja, ali kad progovore njihov rječnik raste vrlo brzo.

Stilovi ranog učenja jezika kod djece se mogu razlikovati pa tako postoje:

• referencijalni stil – rani rječnik sastoji se većinom od riječi koje označavaju različite predmete, a djeca koja imaju ovaj stil misle kako riječi služe za imenovanje predmeta; rječnik raste većom brzinom nego kod ekspresivnog stila,
• ekspresivni stil – rječnik se sastoji većinom od zamjenica i socijalnih izraza (npr. „hvala“), a djeca koja imaju ovaj stil misle kako riječi služe za izražavanje osjećaja i potreba.

Stilovi ranog usvajanja jezika ovise  o kulturi, a to su pokazala i brojna istraživanja. Na primjer, u engleskom govornom području česte su imenice, dok su kod kineske i korejske djece brojniji glagoli.

No, smatra se kako kvalitetna komunikacija s djetetom može potaknuti podjednak razvoj oba stila neovisno o tome kojoj kulturi dijete pripada.

Što ako dijete sve razumije, ali ne govori?

Unatoč svim roditeljskim naporima, neka djeca trebaju malo više vremena. Kada dijete ne govori i ne surađuje u vježbama za razvoj govora koje potičete, imajte strpljenja.

Postoje mnogi razlozi zašto je tome tako posebno ako se idu promatrati djetetove osobine ličnosti koje također igraju važnu ulogu u njegovoj prilagodbi na okolinu, hrabrosti za produkciju govora i želji za učenjem.

Iako je uobičajeno da djeca s godinu dana mogu s razumijevanjem koristiti samo manji broj riječi, nije čudno ako dijete još i s godinu i pol koristi samo jednostavne slogove.

Ako se dogodi da dijete ne govori s 3 godine, bilo bi dobro da potražite savjet stručnjaka (logopeda, psihologa, pedijatra itd.). Neki roditelji to odmah povezuju s autizmom, ali nemojte žuriti sa zaključcima zato što je moguće da su u pitanju manje emotivne poteškoće, poteškoće sa sluhom ili govornim aparatom, poteškoće s artikulacijom riječi ili razumijevanjem.

Svakako treba imati na umu da su poteškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji često povezane s poremećajima iz autističnog spektra, ali uz to se javljaju i asocijalno ponašanje djeteta te mnogi drugi simptomi. Stoga, nemojte sami donositi dijagnoze nego to dopustite stručnjacima koji će znati kako reagirati.

Kako potaknuti dijete da priča? 

Poticanje ranog jezičnog razvoja kod djeteta se najbolje postiže govorom usmjerenim na dijete. To je vrsta komunikacije sastavljena od kratkih rečenica visoke i naglašene intonacije, jasnog izgovora sa stankama između pojedinih dijelova govora i ponavljanjem novih riječi u različitim kontekstima.

Roditelji bi trebali biti svjesni da bilo kakva komunikacijska davanja i primanja između njih i djece predstavljaju najbolji prediktor ranog jezičnog razvoja i kasnijeg školskog uspjeha.

Donosimo Vam nekoliko savjeta koji mogu biti korisni za poticanje razvoja govora kod djece:

• neovisno koliko dijete ima mjeseci, pričajte s njim – čak i ako je dijete jako malo i mislite da Vas ne razumije, pričajte mu o svemu što vidite oko sebe i postavljajte mu pitanja iako vjerojatno nećete čuti odgovor,
• nemojte tepati djeci, nego razgovarajte s njima kao s odraslima,
• govorite čisto, polako i razgovijetno,
• u početku koristite jednostavne riječi koje dijete može razumjeti, a s vremenom učite nove riječi i širite vokabular,
• uvijek odgovarajte na brojna pitanja koja Vam djeca postavljaju – djeca znaju biti jako znatiželjna u otkrivanju i istraživanju svoje okoline te pritom svakodnevno postavljati po stotinu pitanja „zašto“, a bilo bi dobro da baš na svako i odgovorite,
• učite komunikaciju kroz zabavu – djeca najbolje i najradije uče kroz igre i zabavu stoga bi bilo dobro da odabirete igre koje zahtijevaju korištenje govora (npr. glumite da zovete baku na mobitel, učite i pjevajte pjesmice, glumite da ste njegova omiljena igračka koja želi pričati s njim),
• čitajte slikovnice – djeca obožavaju svakodnevno čitanje slikovnica čak i ako ste ih već pročitali više puta, stoga imajte strpljenja za ponavljanje istih priča jer ih djeca nevjerojatno brzo pamte i poslije prepričavaju,
• postavljajte pitanja i slušajte djecu – iako djeca vole postavljati pitanja, bilo bi odlično da ih i roditelji često postavljaju i traže odgovore od djeteta o tome što je radilo, s čim se igralo, koga je sve taj dan upoznalo itd.,
• stvarajte glazbu – ako i niste glazbeno talentirani, uvijek možete ponoviti i dijete naučiti jednostavne pjesmice i brojalice, a pritom ćete se iznenaditi koliko ih djeca vole ponavljati čak i dok ih Vi zaboravite,
• imenujte predmete – kada šetate ili se igrate u parku, pokušajte imenovati sve predmete koje vidite i objašnjavajte djeci za što koji predmet služi,
• održavajte kontakt očima – dijete imitira Vaše pokrete stoga će promatrati i imitirati Vaše pomicanje usana te tako učiti izgovarati neke riječi, ali je važno gledati dijete u oči i pričati s njim dajući mu tako do znanja da Vam je izrazito važno ono što ono priča.

• psihologija
• razvoj govora
• savjeti
• zdravlje djece