Vizualna percepcija – važnost, funkcija i vježbe

Vizualna-percepcija

Vizualna percepcija je psihički proces kojim se zahvaća i upoznaje svijet oko nas pomoću osjetnog organa vida. Nastaje djelovanjem različitih fizikalnih procesa iz okoline, a ujedno predstavlja integraciju osjeta, znanja, iskustva, prosudbi, emocionalnih stanja, stavova, vrijednosti i osobina ličnosti.

Čovjek čak oko 90% informacija iz okoline prima vidom, a oko reagira na svjetlosne valove dužine 360 – 780 nanometara (nanometar je bilijunti dio metra).

Svjetlosne (elektromagnetske) valove dužine manje od 360 nanometara (npr. ultraljubičaste zrake) i one veće od 780 nanometara (npr. infracrvene zrake) ne možemo registrirati okom.

Oko

Vizualna percepcija – funkcija

Funkcija vizualnog sistema je transformirati elektromagnetsku u živčanu energiju. Proces pretvaranja jedne vrste energije u drugu zove se transdukcija, pa su naši senzorni organi transduktori.

Svjetlo (elektromagnetski val) dolazi do oka, zatim prolazi kroz zjenicu i leću te naposljetku pada na mrežnicu gdje se nalaze receptori (štapići i čunjići) koji pretvaraju energiju u živčani impuls. Taj impuls putuje po očnom živcu do centra u kori velikog mozga gdje nastaje osjet.

Vizualna percepcija – dijelovi oka

Dijelovi-oka

Zjenica se sužava i širi ovisno o osvijetljenosti i time kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko.

Leća fokusira zrake svjetla i izoštrava sliku. Taj proces zove se akomodacija. Kada gledamo udaljeni objekt mišići se opuštaju i leća se ravna. Kad gledamo objekte na maloj udaljenosti mišići se stežu, a leća se ispupčuje. Sa starošću nam je teže kontrahirati mišiće pa zato držimo knjigu na većoj udaljenosti kako bismo bolje vidjeli.

Retina (mrežnica) je ovojnica na kojoj se nalaze receptori:

  • štapići – osjetljivi na svjetlost (skotopično gledanje) – najbolje za dužinu 550 nm,
  • čunjići – osjetljivi na boju (fotopično gledanje) – najbolje za dužinu 500 nm.

Čunjići su najbolji za gledanje u dobro osvijetljenim uvjetima, dok štapići omogućuju i gledanje u slabije osvijetljenim uvjetima. Dio spektra koji je najosjetljiviji (žuto) u dobrom osvjetljenju razlikuje se od onog koji je najosjetljiviji u slabom osvjetljenju (zeleno).

U sredini mrežnice nalazi se žuta pjega gdje je koncentracija čunjića najveća i zato je tu najjasnija slika. Čovjek ima samo jednu žutu pjegu, a neke vrste živih bića imaju dvije.

Slijepa pjega je mjesto na retini gdje očni živac izlazi iz oka i tamo nema receptora.

Vizualna percepcija – važnost boja

Čovjek razlikuje sedam milijuna boja i nijansi (kromatske i akromatske). Sljepoća za boje može biti djelomična i potpuna, a čini se da čak 8% muškaraca ne razlikuje određene vrste boja.

Boje razlikujemo s obzirom na nekoliko obilježja:

  • akromatske – crna, siva i bijela, a međusobno se razlikuju samo po svjetlini,
  • kromatske – međusobno se razlikuju po tonu (crvena, zelena, plava), zasićenosti (čista crvena, izrazito plava) i svjetlini (npr. svijetlozelena).

Boje imaju značajan utjecaj na ljude i povezane su se određenim osjećajima i značenjima koje se razlikuju s obzirom na kulturu u kojoj živimo i iskustvo koje smo stekli tijekom života. Međutim, postoje neke zanimljive kulturološke razlike s obzirom na doživljavaj nekih boja:

  • Kinezi nose bijelu boju na sprovodima jer je povezuju sa zimom koja označava smrt prirode, a budući da je bijela boja tugovanja, na svadbama je najčešća crvena,
  • zelena boja je bila sveta Egipćanima jer je predstavljala nadu i veselje proljeća,
  • također zelena je sveta boja za muslimane,
  • u keltskim mitovima zeleni čovjek je bog plodnosti,
  • rani kršćani su zabranjivali zelenu boju jer je bila korištena u poganskim obredima,
  • ustanovljeno je da se u zelenoj okolini lakše podnosi bol, a samoubojstva (skakanjem s mosta) su opala za 34% kada je jedan londonski most obojen u zeleno.
Boje

Nadalje, u zapadnom društvu postoje sljedeće asocijacije koje se najčešće vežu za određene boje:

  • crvena – važnost, oprez, upozorenje, strast, toplina, ljubav, krv, uzbuđenje, snaga, brzina, opasnost,
  • plava – istina, dostojanstvo, hladnoća, melankolija, težina, povjerenje, pouzdanost, pripadanje,
  • zelena – priroda, zdravlje, veselje, okolina, novac, svježina, hladnoća, rast,
  • narančasta – razigranost, toplina,
  • žuta – toplina, sunce, radost, kukavičluk, svjetlost,
  • ružičasta – nježnost, mekoća, slatko, sigurnost,
  • ljubičasta – bogatstvo, plemstvo, inteligencija, spiritualnost, dostojanstvo,
  • crna – sofisticiranost, elegancija, zavođenje, misterija, smrt, snaga, zlo,
  • bijela – čistoća, svjetlina, čednost, praznina, mladost, blagost,
  • srebrna – prestiž, hladnoća, znanost,
  • zlatna – prestiž, skupoća.

Vizualna percepcija kod djece

Vizualna percepcija je izrazito važna za razumijevanje, analiziranje i interpretaciju okoline stoga je njezin razvoj važan za učenje čitanja, pisanja i računanja. Kod djece, vizualna percepcija podrazumijeva:

  • prepoznavanje i razlikovanje oblika,
  • dobru koordinaciju oko-ruka,
  • prepoznavanje položaja i oblika objekta u prostoru,
  • praćenje zadanih uzoraka i linija,
  • razlikovanje likova od pozadine.
Vid

Vizualna percepcija – vježbe pažnje i koncentracije

Vizualna percepcija se usko veže uz grafomotoriku i grafomotoričke vježbe. Kao što postoje vježbe za razvijanje grafomotorike, tako postoje i vježbe koje pomažu u razvijanju vizualne percepcije.

Pronađi-razliku

Radni materijali za vježbanje koncentracije i pažnju su dostupni na brojnim internetskim stranicama, a uglavnom su vezani uz zadatke pronalaženja razlika i sličnosti na slikama ili na vježbe izbacivanja uljeza. Isto tako, zadaci precrtavanja i praćenja linija na papiru su jako korisne vježbe i za pažnju, ali i za grafomotoriku.

Na našem portalu možete dobiti više informacija i o razvoju grafomotorike, a sve što trebate je kliknuti ovdje.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu