Neutrofilni i eozinofilni granulociti – funkcije i referentne vrijednosti

1 komentara
2 min čitanja

Kreni Zdravo

Bijele krvne stanice, leukociti, čine samo jednu stotinu sastava krvi, a ipak igraju jednu od najvažnijih uloga; štite tijelo od bakterija, virusa i parazita. Upravo zbog djelovanja leukocita naš se imunološki sustav uspijeva izboriti protiv raznih upalnih bolesti.

Najveći broj leukocita čine granulociti, a dijelimo ih na neutrofilne, eozinofilne i bazofilne. Prve dvije vrste granulocita često se provjeravaju krvnim pretragama u svrhu donošenja ispravne dijagnoze.

Neutrofilni granulociti – funkcija i referentne vrijednosti

Neutrofilni granulociti nastaju u koštanoj srži, a djeluju kao prvi odgovor imunološkog sustava na bakterijske ili gljivične infekcije. Oni proždiru štetne čestice, a njihovim odumiranjem stvara se gnoj.

Upravo zbog toga što djeluju kao prva linija obrane, za vrijeme akutne infekcije njihov se broj uvelike poveća. Kod virusnih infekcija njihov broj može biti manji nego uobičajeno s obzirom na to da protiv virusa nisu učinkoviti.

Unutar zdrave krvne slike referentna vrijednost neutrofilnih granulocita (neu, ANC) iznosi od 40 do 75 %.

Povećane vrijednosti (neutrofilija) uzrokuje:

bakterijska ili gljivična infekcija,
kortikosteroidna terapija,
vanjske ozljede i traume uzrokovane operacijom ili opeklinama,
stres i pretjerana fizička aktivnost,
eklampsija,
giht,
upala gušterače (pankreatitis),
povišeni krvni tlak u trudnoći.

Bakterijska infekcija je najčešći uzrok neutrofilije, a obično ju prati smanjen broj eozinofilnih granulocita. Međutim, neće sve bakterijske infekcije izazvati povećanje neutrofilnih granulocita, kao što su tifus, paratifus i bruceloza (mediteranska vrućica).

Također, vrijednosti mogu ostati normalne unatoč bakterijskoj infekciji kod osoba u starijoj životnoj dobi, alkoholičara ili virusnih infekcija.

Smanjene vrijednosti neutrofilnih granulocita (neutropenija) povećavaju rizik od infekcija, a mogu biti uzrokovane:

određenim lijekovima (najčešće kemoterapije, antibiotici te neki diuretici),
virusnim infekcijama,
nedostatkom B12 vitamina,
reumatoidnim artritisom,
pojačanim radom slezene (hipersplenizam),
leukemijom i drugim malignim bolestima.

Virusne infekcije koje izazivaju težu i trajniju neutropeniju su hepatitis B, HIV, parvovirus B19 i Epstein-Barrov virus.

Neutropenija vezana uz nedostatke B vitamina u prehrani često se povezuje s anemijom i obično se rješava suplementima kao što su B kompleks vitamini.

Ako se krvnim pretragama ne može utvrditi uzrok neutropenije, pacijent može biti upućen na biopsiju koštane moždine radi daljnje obrade u svrhu postavljanja točne dijagnoze.

Eozinofilni granulociti – funkcija i referentne vrijednosti

Eozinofilni granulociti također nastaju u koštanoj srži, a najvažnija im je funkcija otklanjanje parazita i antigena koji uzrokuju alergijske reakcije. Zato njihovo povećanje upućuje upravo na ta dva zdravstvena problema.

Normalne vrijednosti eozinofilnih granulocita (eos, AES) iznose od 2 do 4 %.

Povećane vrijednosti (eozinofilija) mogu uzrokovati:

infekcija parazitima,
određeni lijekovi (zračenje, kemoterapija, antibiotici),
astma,
alergije (ekcem, peludna groznica),
autoimune bolesti (Chron, ulcerativni kolitis, Churg-Strauss),
Hodgkinov limfom,
hipereozinofilni sindrom.

Pri tome je infekciju parazitima ponekad teško dijagnosticirati, s obzirom na to da se eozinofilija pojavljuje tek kada paraziti prodru u tkivo. Neki paraziti koji se nalaze u probavnom sustavu ne moraju uopće izazvati povećanje eozinofilnih granulocita.

Najčešće infekcije parazitima su askarijaza i trihineloza.

Također, bakterijska infekcija ili korištenje lijekova na bazi steroida mogu prikriti eozinofiliju uzrokovanu parazitima, zbog čega može biti potrebna analiza stolice ili biopsija tkiva organa zahvaćenog parazitskom infekcijom.

Međutim, lijekovi su jedni od češćih uzroka eozinofilije zbog čega je važno imati evidenciju o povijesti korištenih lijekova. To su uglavnom penicilin, cefalosporini, para–aminosalicilna kiselina, zlato, fenitoin, hidralazin, klorpromazin, varfarin, karbamazepin, nitrofurantoin i sulfonamidi.

U razvijenim zemljama najčešći uzrok eozinofilije je alergijske prirode, dok parazitološke infekcije prevladavaju u slabije razvijenim zemljama.

Smanjene vrijednosti eozinofilnih lijekova nisu medicinski značajne i ne trebaju zabrinjavati.