Krv je tekućina koja teče cirkulacijskim sustavom i ima zadaću prijenosa kisika i hranjivih tvari u tkiva te odnošenje ugljikovog dioksida i metaboličkih produkata iz tkiva.

Krv također služi za prijenos različitih tvari (poput hormona ili lijekova), a sastavljena je od krvne plazme i krvnih stanica. Krvnu plazmu čine voda i različite otopljene tvari, dok među krvne stanice ubrajamo eritrocite (najbrojnije), leukocite i trombocite (krvne pločice). Svaka od tih vrsta stanica ima različitu ulogu u našem tijelu, dok leukocite dalje dijelimo na podvrste.

Leukocite dijelimo na granulocite i agranulocite ovisno o tome imaju li ili nemaju zrnca u citoplazmi.

Među agranulocite ubrajamo limfocite i monocite/makrofage, dok u granulocite svrstavamo mastocite, eozinofilne, bazofilne i neutrofilne granulocite.

Građa bazofilnih granulocita

Bazofilni granulociti imaju zrnca u svojoj citoplazmi koja sadržavaju histamin i heparin. Obje tvari su jako značajne za funkciju bazofilnih granulocita.

Histamin je tvar koja ima važnu ulogu u pokretanju alergijskih i upalnih reakcija.

Djelovanje granulocita:

• histamin uzrokuje bronhokonstrikciju (stezanje bronha u dišnom sustavu). Povećava propusnost krvnih žila i tako omogućuje drugim stanicama da brzo dođu na mjesto upale ili ozljede, ali istovremeno uzrokuje i edeme zbog prijelaska tekućine.
• granulociti privlače druge stanice na mjesto upale ili ozljede – kemotaksija.
• heparin je antikoagulans, dakle tvar koja sprječava zgrušavanje krvi i tako pomaže našem tijelu u održavanju tekućeg stanja krvi.
• jezgra bazofilnih granulocita je segmentirana, što znači da primjećujemo da je građena od dva režnja.
• mastociti su leukociti koji građom i funkcijom jako nalikuju bazofilnim granulocitima, smatraju se njihovim tkivnim oblikom s ulogom u alergiji i anafilaksiji, ali i zacjeljivanju rana te krvno-moždanoj barijeri.

Bazofilni granulociti – brojnost i referentne vrijednosti

Različite krvne stanice u krvi su različito zastupljene. Dok su eritrociti najbrojnije krvne stanice, bazofilni leukociti su najmanje brojne, te čine samo 0,01 do 0,3% leukocita u našem tijelu.

Referentne vrijednosti za odrasle osobe m/ž kreću se između: 0 – 1%.

Povišene vrijednosti ukazuje na: neposrednu reakciju preosjetljivosti, bazofilnu leukemiju, kronični mijeloproliferativni proces.

Što je to leukogram ili diferencijalna krvna slika?

Leukogram ili diferencijalna krvna slika (DKS) je dio krvne pretrage koji pokazuje brojnost pojedinih vrsta leukocita u krvi. Simptomi mnogih bolesti su povišenje ili sniženje razine pojedinih leukocita u krvi, stoga njihov međusobni omjer iskazan u leukogramu predstavlja važan prognostički alat.

Povišena razina bazofilnih neutrofila u krvi se zove bazofilija.

Uzroci bazofilije

Prema uzrocima bazofiliju dijelimo u dvije skupine: neoplastična i reaktivna bazofilija.

• Neoplastičnu bazofiliju uzrokuje neoplastični, odnosno tumorski proces (neke vrste leukemija imaju za posljedicu povećanje broja bazofilnih granulocita u krvi).
• Reaktivnu bazofiliju uzrokuje niz stanja od kojih su najčešća:
  • alergije i reakcije preosjetljivosti,
  • lijekovi,
  • infekcije (ospice, gripa… ),
  • endokrine bolesti (Diabetes mellitus),
  • anemija,
  • autoimune bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis),
  • zračenje.

Liječenje

Bazofilija, odnosno povećan broj bazofila u krvi, nije bolest sama po sebi, ali je najčešće odgovor tijela na neku bolest.

Liječenje primarne bolesti dovodi do normalizacije broja bazofila u krvi. Određeni nam podaci mogu pomoći u razlikovanju neoplastične od reaktivne bazofilije.

Neoplastičnu bazofiliju karakterizira značajno povećan broj bazofilnih granulocita, dok je povećanje kod reaktivne bazofilije manje izraženo. Morfološki (dakle usporedbom stanične građe), kod neoplastične bazofilije nalazimo i bazofile koji imaju abnormalno izmijenjen izgled, što je tipično kod tumorskih procesa, dok reaktivnu bazofliju karakterizira povećanje broja bazofila koji imaju normalnu staničnu građu (morfologiju).

• bazofilija
• bazofilni granulociti
• krvna slika