Kardiopulmonalna reanimacija jedna je od najvažnijih vještina prve pomoći koju svatko može i treba znati. Provodi se kod osobe koja je bez svijesti i ne diše normalno, a pravodobna reakcija može značiti razliku između života i smrti.

Prema podacima iz 2024. godine, više od 70 % iznenadnih srčanih zastoja događa se izvan bolnice, najčešće u vlastitom domu. Upravo zato je postupak oživljavanja koji provode laici ključan – brza reakcija može udvostručiti, pa čak i utrostručiti šanse za preživljavanje.

Kada je u pitanju kardiopulmonalna reanimacija, postupak se nalazi u nastavku.

Što je srčani zastoj?

Srčani zastoj nastaje kada srce iznenada prestane pumpati krv. Time se prekida opskrba mozga i drugih organa kisikom, što dovodi do naglog gubitka svijesti.

Važno je znati da osoba kod srčanog zastoja ponekad može izgledati kao da diše. Riječ je o tzv. agonalnom disanju – nepravilnom, bučnom hvatanju zraka koje nije znak normalnog disanja i ne održava život.

Kardiopulmonalna reanimacija – postupak bez upuhivanja zraka

Kada se izvodi kardiopulmonalna reanimacija, postupak se danas najčešće provodi kao tzv. “hands-only” metoda, odnosno samo s vanjskim masažama srca, bez upuhivanja zraka.

Srce se nalazi iza prsne kosti (sternuma), a pritiscima na to područje srce se mehanički pritišće između prsne kosti i kralježnice. Time se krv umjetno potiskuje kroz tijelo sve dok ne stigne hitna pomoć ili se ne uspostavi normalan srčani ritam.

Kada započeti kardiopulmonalnu reanimaciju?

Kardiopulmonalna reanimacija započinje odmah ako osoba:

• ne reagira na podražaje
• nije pri svijesti
• ne diše normalno.

U tom trenutku potrebno je pozvati hitnu pomoć i uključiti zvučnik na telefonu kako bi dispečer mogao davati upute. To je sastavni dio kada je u pitanju prva pomoć i oživljavanje, čak i ako niste prošli formalnu edukaciju.

Kako izgleda postupak oživljavanja?

Ovo su koraci.

1. Položite osobu na leđa na ravnu podlogu.
2. Kleknite uz nju i stavite jednu ruku na drugu.
3. Dlanove postavite na sredinu prsne kosti, u visini bradavica.
4. Pritišćite snažno i brzo, dubine oko 5 – 6 cm kod odraslih.
5. Pustite da se prsni koš potpuno vrati nakon svakog pritiska.

Ritam treba biti 100 – 120 pritisaka u minuti. Kako biste ga lakše održavali, možete se ravnati prema glazbi poput Stayin’ Alive ili Dance The Night.

Ovaj postupak oživljavanja nastavlja se bez prekida dok ne stigne hitna pomoć ili dok se osoba ne počne normalno buditi i disati.

Automatski vanjski defibrilator (AED) – što trebate znati?

Ako je u blizini dostupan AED, zamolite nekoga da ga donese dok vi nastavite kardiopulmonalnu reanimaciju. AED je jednostavan za korištenje i daje jasne glasovne i vizualne upute.

Uređaj sam analizira srčani ritam i odlučuje je li potreban elektrošok. Ako jest, pritiskom na gumb isporučuje se električni impuls koji može vratiti srce u normalan ritam. Tijekom analize i isporuke šoka ne smijete dodirivati osobu.

Zašto je važno naučiti kardiopulmonalnu reanimaciju?

Bolesti srca jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu. Znanje kako pravilno provesti kardiopulmonalnu reanimaciju može spasiti život članu obitelji, prijatelju ili potpunom strancu.

Učenje traje kratko, a koristi su nemjerljive. Biti spreman znači biti odgovoran – jer postupak oživljavanja u pravom trenutku spašava život. 

Pročitajte i ove članke:

• Srčani zastoj nije isto što i srčani udar! Evo razlike
• Što učiniti prije dolaska hitne medicinske pomoći ako je osoba u životnoj opasnosti?
• Digitalna tehnologija može pomoći da više ljudi nauči pružiti prvu pomoć u hitnim situacijama.

• Kardiopulmonalna reanimacija postupak
• postupak oživljavanja
• prva pomoć - oživljavanje

Učitaj više izvora