Rak gušterače je jedan od najpodmuklijih oblika raka. Simptomi se ne pojavljuju sve dok bolest ne uđe u uznapredovali stadij. Više od 95% pacijenata umire u roku od dvije godine nakon dijagnoze.

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, radi se ipak o rijetkoj bolesti, godišnje se otkrije u 600-700 slučajeva što predstavlja oko 3% ukupno novooboljelih od raka. Najčešći čimbenici rizika su: starija životna dob, pušenje, prehrana bogata mastima, a siromašna voćem i povrćem, debljina, smanjena fizička aktivnost te ranije bolesti kao što su upala gušterače (pankreatitis), dijabetes i ciroza jetre.

Simptomi raka gušterače su zanemarivi sve dok bolest ne uđe u uznapredovali stadij

Razlog lošim prognozama bolesnika s rakom gušterače leži u činjenici da, kad se dijagnosticira, najčešće više nije ograničen lokalno. Zdravstvene poteškoće koje bi mogle biti rani znak bolesti su u pravilu nespecifične, tumor raste brzo i rano metastazira.

Rak gušterače se vrlo rijetko otkrije u stadiju kada bi prognoze još mogle biti dobre.

Nažalost, specifičnog testa za rano otkrivanje raka gušterače još nema. Tim istraživača sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i stručnjaka Health & Wellness division Microsofta, došli su do zaključka da bi povijest pretraživanja na internetskim tražilicama mogla pomoći u ranoj dijagnozi. Microsoft je stavio istraživačima na raspolaganje podatke (anonimne) sa svoje tražilice Bing.

Izabrani su korisnici s nedvojbeno utvrđenim rakom gušterače – prepoznati po konkretnom i eksplicitnom istraživanju pojma, te je kod njih ispitivana povijest pretraživanja.

Usporedna grupa su bili oni korisnici tražilice koji su posezali za objašnjenjima simptoma poput “žute bjeloočnice”, “tamni urin”, “masna stolica”, “poremećaji probave”, “bol u trbuhu”, “gubitak težine”, ali nakon proteka vremena nisu pretraživali “rak gušterače”, dakle, možemo pretpostaviti da nisu oboljeli.

Tražilice bi mogle otkrivati do 15 posto slučajeva raka gušterače

Na temelju podataka o pretraživanju pojmova, moguće je rano otkriti 5-15 posto slučajeva raka gušterače, s malom vjerojatnošću lažno pozitivnog nalaza kod jedne od 100.000 osoba. Dakle, vrlo mali broj osoba bi mogao biti opterećen dodatnim troškovima pretraga i nepotrebnim strahom od moguće dijagnoze.

Daljnja istraživanja će pokazati koje bi se još bolesti mogle rano utvrditi na temelju povijesti pretraživanja i kako te podatke iskoristiti u praksi, a da se ne remeti privatnost korisnika.

Jedna od mogućnosti  bi mogla biti izrada aplikacije kojom bi se tražilicama dozvolila analiza povijesti pretraživanja, a uz pomoć ugrađenog algoritma bi  se slalo upozorenje s opasnostima o opominjućim simptomima.

• karcinom
• rak
• rak gušterače