Naučna istraživanja pokazala su da osobe koje su sretne, po pravilu žive duže, zarađuju više, zdravije su i imaju kvalitetnije brakove. No, kako možemo znati koliko smo (ne) sretni u odnosu na druge?

Može li se sreća izmjeriti objektivnim metodama i biti predmetom naučnog istraživanja?

Možemo li naučnim pristupom izmjeriti koliko je netko sretan, s obzirom na to da je sreća subjektivan doživljaj osobnog emotivnog stanja?

Istraživač, koji se posvetio tematici mjerenja sreće u svojim istraživanjima, je professor Ed Diener, s fakulteta u Virgini-i, po čemu je u naučnim krugovima dobio nadimak “Dr. Happiness” (dr. Sreća).

Prema dr. Ed Diener-u, najlakši, ali i “pouzdan” način da saznamo koliko je netko sretan jest da ga to i upitamo (“subjektivna metoda”). Ljudi su po pravilu vrlo dobro “osviješteni” po pitanju koliko i jesu li sretni.

Za mjerenje sreće kod ispitanika u svojim istraživanjima, dr. Ed Diener koristio je i “objektivne metode”:

• promatranje aktivnosti lijeve prefrontalne regije mozga
• mjerenje razine “hormona sreće” (serotonina) i “hormona stresa” (kortizola) tijekom dana
• odgovori članova prijatelja i porodice ispitanika na to što oni misle je li ispitanik sretan ili nije
• mjerenje vremena reakcije na pozitivne i negativne podražaje
• dominantna sjećanja na životne događaje kod ispitanika (sretniji ljudi po pravilu se sjećaju više lijepih stvari iz svog života)

U svojim istraživanjima dr. Ed Diener došao je do zaključka da se sve metode mjerenja sreće u velikoj mjeri konvergiraju, odnosno da u većini slučajeva daju isti ili sličan odgovor na stanje sreće kod ispitanika.

Primjerice, sretni bi ispitanici za sebe u većini slučajeva izjavili da su sretni, njihovi prijatelji i članovi obitelji rekli bi za njih da su sretni, imali bi veću razinu hormona sreće, a manju razinu hormona stresa, sjećali bi se više lijepih stvari u vezi sebe i svog života, brže bi reagirali na pozitivne podražaje… Vrijedi i obrnuto.

Dakle, najbrža i najlakša metoda da saznamo koliko je netko sretan jest da tu osobu to i upitamo.

Isto pitanje možemo postaviti i sebi. Za “subjektivno” mjerenje sreće dr. Ed Diener razvio je upitnik, poznat pod nazivom “subjektivna skala sreće” koja se sastoji od 5 pitanja na koju ispitanik treba odgovori s odgovorima “uopće se ne slažem” do “potpuno se slažem”:

1. Moj život je u blizu idealnog života koji želim živjeti
2. Uvjeti mog života su odlični
3. Ja sam zadovoljan/na svojim životom
4. Do sada sam u životu postigao/la važne stvari koje sam želio/ljela
5. Da mogu ponovo živjeti svoj život ne bih mijenjao/la skoro ništa

Razmislite o vašim odgovorima na navedene tvrdnje. Koliko ste sretni?

• negativne misli
• pozitivno razmišljanje
• sreća