Motorički razvoj djeteta po mjesecima može se jasno pratiti kroz razne promjene kroz koje tijelo prolazi u prve dvije godine života. Činjenica je da su te promjene brže i intenzivnije nego u bilo kojem kasnijem razdoblju života, a i relativno jednostavno ih fizički uočavamo kod djeteta iz mjeseca u mjesec.

Možemo reći da su motoričke vještine izrazito važne za razvoj svih ostalih vještina, a posebno socijalnih i emocionalnih. Mozak djeteta se najbolje i najadekvatnije razvija kroz motoriku, a većina roditelja nije ni svjesna koliko je sloboda kretanja i motorička fleksibilnost u djetinjstvu važna za razvoj svih drugih djetetovih sposobnosti.

U nastavku provjerite kako izgleda motorički razvoj bebe po mjesecima.

Psihomotorni razvoj djeteta

Već u prvim tjednima nakon rođenja roditelji nestrpljivo iščekuju prva motorička postignuća svojih beba, od uspješnog podizanja glave do prvog podizanja na ruke. Sa svakim novim motoričkim postignućem, beba uspijeva na neki novi način ovladavati svojim tijelom i okolinom koja ju okružuje.

Upravo zato se prvi pokreti i koraci itekako pamte, s obzirom na to da su takve situacije pozitivno emocionalno obojene i predstavljaju djetetov razvoj svijesti o njegovoj socijalnoj ulozi u okolini.

Prema teorijama stručnjaka, razvoj motorike kod djece obuhvaća usvajanje sve složenijih sustava djelovanja, a posebno emocionalnog i socijalnog. Svaka nova motorička vještina koju dijete razvije dovodi do međusobnog djelovanja razvoja mozga, odnosno središnjeg živčanog sustava, sposobnosti kretanja kojima tijelo raspolaže, ciljeva koje dijete ima na umu te podrške koju okolina pruža toj vještini.

Motorički razvoj nije u potpunosti genetski predodređen jer značajno ovisi o motivaciji i istraživanju djeteta te njegovoj želji za ovladavanjem novih zadataka.

Motorički razvoj bebe po mjesecima – prve dvije godine

Razvoj motorike ide prema jasnom slijedu od razvoja grube prema razvoju fine motorike, što je specifičnost koja se može jednostavno pratiti prema prvim pokretima koje dijete pokazuje u nekim unaprijed određenim vremenskim okvirima za koje je važno naglasiti da su samo opći dobni trendovi i prosječna dob u kojoj dolazi do razvoja te vještine.

Itekako je bitno istaknuti da svako dijete ima svoje posebnosti i da postoje individualne razlike kod svake od navedenih motoričkih promjena tako da roditeljima unaprijed naglašavamo da navedenu tablicu shvate samo kao okvirnu procjenu te da eventualna neslaganja koja primjećuju kod svoje djece prokomentiraju s liječnikom pedijatrom koji će pratiti i promatrati dijete u određenim promjenama, a nikako ne informiranjem na internetu.

Ako primijetite usporen psihomotorni razvoj djeteta ili izrazito kašnjenje u savladavanju određenih motoričkih vještina, potražite stručno mišljenje koje će uključivati detaljno promatranje djeteta i ispitivanje njegovih sposobnosti.

Slaba motorika kod beba ne mora nužno značiti da dijete neće dosegnuti određene motoričke vještine u predviđenom vremenu, nego da je možda neke od njih u određenom trenutku potrebno potaknuti na adekvatne načine kako bi se razvile.

Motorički razvoj bebe po mjesecima – važnost razvoja fine motorike

Da bi dijete moglo razviti fine motoričke vještine, prvenstveno mora ovladati osnovnim vještinama vezanima za grubu motoriku te naučiti regulirati kretanje cijelog svojega tijela u odnosu na okolinu koja ga okružuje. Sukladno tome, slijedi razvoj fine motorike koja je izrazito važna za razvoj kognitivnih vještina koje igraju dominantnu ulogu u svim misaonim procesima koji se isprepliću u sve složenijim oblicima kasnije u životu.

Pod finu motoriku prvenstveno ubrajamo početne vještine dohvaćanja i hvatanja za koje se smatra da su najvažnije za kognitivni razvoj s obzirom na to da omogućuju potpuno novi način istraživanja okoline.

Dijete dohvaća stvari oko sebe, može ih okretati i promatrati kako izgledaju sa svih strana, što se događa s njima kada ih ispuste te mogu li proizvoditi neke zvukove na temelju dodira. Na taj način se stvara put adekvatnim obrascima učenja i pamćenja u svim novim vještinama, a dijete takve motoričke pokrete, iako u početku nezgrapno i neusklađeno, s vremenom sve uspješnije izvodi kako postaje svjesnije kontrole pojedinih dijelova svojega tijela.

U dobi od približno tri mjeseca, dijete pokazuje znakove voljnog dohvaćanja, a preciznost u tome se s vremenom povećava. Već u dobi od deset mjeseci, ruke postaju slobodnije i nezavisnije te dijete polako uspijeva hvatati predmete sa samo jednom rukom.

U sljedećih nekoliko mjeseci, dijete postaje sve uspješnije i svjesnije svojih vještina te čak uspijeva hvatati i predmete koji se kreću. Već na kraju prve godine života, djeca razvijaju tzv. pincetni hvat, odnosno sposobnost koordiniranog korištenja palca i kažiprsta kako bi dohvatila predmete, pa čak i one najsitnije.

Vještine fine motorike se mogu poticati na razne načine, a kako dijete odrasta takvih je mogućnosti sve više zato što su dječje aktivnosti poput šaranja, crtanja, bojanja i pisanja sve češće i treba ih znati na adekvatne načine poticati te usklađivati i s vježbama grube motorike koje trebaju ostati prisutne tijekom cijeloga života (skakanje, trčanje, penjanje, okretanje itd.) kako bi naš mozak mogao što duže održavati aktivnost svojih funkcija u svim životnim zadacima koji tek slijede.

Pročitajte i ove članke:

• Dječja igra: Važnija je u razvoju nego što se misli! Psihologinja donosi savjete za roditelje i odgojitelje
• Rast djece po godinama: Pogledajte tablicu koja prati visinu i težinu djeteta ovisno o dobi i spolu! Evo i koji su uzroci odstupanja
• Razvoj dječjeg mozga: Roditelji, imate veliku odgovornost! Evo kako pozitivno, a kako negativno utječete na djetetove misli i ponašanje
• Kako igra kockicama utječe na razvoj djeteta?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Sedam znakova

Manjak magnezija: Simptomi koji vas upozoravaju

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• motorički razvoj bebe po mjesecima
• motorički razvoj djeteta po mjesecima
• psihomotorni razvoj djeteta
• slaba motorika kod beba
• usporen psihomotorni razvoj djeteta