Zatajenje ili insuficijencija srca je stanje u kojem srce ne može više pumpati krv kroz krvožilni sustav i zadovoljiti potrebe organizma. Zatajenje srca ne znači da je srce tog trena prestalo raditi već da je kritično ugroženo i zahtijeva medicinsku skrb.

Otprilike 1-2% ljudi u populaciji ima zatajenje srca, a taj postotak raste na više od 10% kako ljudi uđu u sedmo desetljeće života.

Europsko kardiološko društvo postavilo je smjernice koje definiraju srčano zatajenje:

1. simptomi zatajenja srca (u mirovanju ili tijekom fizičke aktivnosti),
2. objektivan dokaz srčane disfunkcije (ehokardiografija),
3. pozitivan odgovor na terapiju usmjerenu za srčano zatajenje.

Zatajenje srca općenito je kronično stanje, iako može biti akutno s naglim nastupom simptoma unutar 24 sata prezentirano u više oblika:

• akutni plućni edem nastao kao posljedica srčane disfunkcije,
• kardiogeni šok nakon akutnog koronarnog sindroma,
• akutno pogoršanje kroničnog zatajivanja srca (dekompenzacija).

Insuficijencija (zatajivanje srca) – uzroci

• ishemijska srčana bolest,
• koronarna bolest arterija,
• hipertenzija,
• kardiomiopatija,
• prirođene srčane mane,
• aritmija,
• miokarditis,
• alkohol.

Rizični čimbenici:

• hipertenzija,
• infarkt miokarda,
• angina pektoris,
• dijabetes,
• pretilost (BMI indeks viši od 30),
• bolesti srčanih zalistaka,
• kronično opstruktivna plućna bolest (KOPB).

Insuficijencija (zatajivanje srca) – simptomi

Zatajivanje desne strane srca

Nemogućnost desne strane srca da pumpa krv kroz pluća kako bi se obogatila kisikom. S obzirom da dolazi do usporenog protoka kroz desnu stranu srca u koje vode gornja i donja šuplja vena, posljedično nastaje:

• oteknuta stopala, gležnjevi i noge,
• natečeni abdomen,
• hepatomegalija (povećana jetra),
• proširene vene na vratu,
• manjak zraka,
• umor.

Zatajivanje lijeve strane srca

Nemogućnost pumpanja krvi bogate kisikom kroz organizam. Dolazi do zastoja krvotoka kroz pluća i nastanka:

• kratkoća daha,
• ortopneja (manjak zraka u ležećem položaju),
• plućni edem,
• noćno kašljanje,
• oslabljen šum disanja,
• gubitak tjelesne težine.
• otekline.

Zatajenje srca – smrtnost

Prema istraživanjima provedenima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Švicarskoj smrtnost je relativno visoka unutar prvih par tjedana od početka zatajivanja srca.

Unutar 30 dana smrtnost iznosi između 10 i 20%. Petogodišnje preživljenje je tek 35% u Americi, dok nizozemski podaci ukazuju na 59%-tno preživljenje nakon 5 godina. Te razlike ovise o odabiru pacijenata uključenih u istraživanje i drugih kriterija srčanog zatajivanja.

Prognoza

Loša prognoza može se pripisati komorbiditetnim čimbenicima, odnosno rizičnim čimbenicima i drugim bolestima koje pacijenti već imaju u trenutku zatajivanja srca. Velika većina pacijenata sa srčanom insuficijencijom umre od kardiovaskularnih uzroka.

Zatajenje srca u snu

Oboljeli sa srednjom težinom srčanog zatajenja podložniji su aritmijama i nagloj srčanoj smrti.

Insuficijencija (zatajivanje srca) – liječenje

Prevencija je najvažnija mjera. Kontroliranje krvnog tlaka, tjelesne težine te razine šećera i lipida u krvi vrlo su bitne odrednice imaju veliki utjecaj na srca kada su narušene. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju od ranije poznatu srčanu bolest.

Antihipertenzivi (beta blokatori, diuretici, ACE-inhibitori) trenutno su jedini i najuspješniji modalitet terapije.

Kada promjena životnih navika i lijekovi više ne pomažu, potrebna je ugradnja biventrikulskog elektrostimulatora koji poput klasičnog pacemakera odašilje električne impulse i sinkronizira rad lijeve i desne strane srca. Tzv. mehaničko srce i transplantacija srca krajnji su izbor za vrlo teške bolesnike.

• insuficijencija srca
• zatajenje desnog srca
• zatajenje lijevog srca
• zatajenje srca
• zatajivanje srca

Učitaj više izvora