Kada je poruka dovoljna, a kada je bolje nazvati?

iako su poruke korisne u mnogim situacijama, postoje trenuci kada je razgovor glasom (ili uživo) nezamjenjiv

Ako ste mlađi, velika je vjerojatnost da vam je dopisivanje glavni način komunikacije. Poruke su brze, praktične i često manje stresne od telefonskih poziva. No, stručnjaci upozoravaju – iako su poruke korisne u mnogim situacijama, postoje trenuci kada je razgovor glasom (ili uživo) nezamjenjiv.

U nastavku saznajte kada je slanje poruka dobar izbor, a kada je ipak pametnije javiti se telefonom.

Zašto dopisivanje nije uvijek dobar izbor?

Stručnjaci se slažu da su poruke prikladnije za lakše, emocionalno neutralne situacije, dok u ozbiljnijim razgovorima često stvaraju više problema nego koristi.

Poruke su idealne za:

  • dogovore i logistiku
  • kratke provjere kako je netko
  • davanje prostora prije težih razgovora.

One mogu poslužiti i kao “most” prema ozbiljnijem razgovoru. Jednostavne poruke poput “Mislim na tebe.” ili “Možemo li se kasnije čuti?” mogu otvoriti vrata razgovoru bez pritiska da se odmah ulazi u duboke emocije.

No, problem s porukama je što nemaju ton glasa, govor tijela ni izraze lica.

Zbog toga se vrlo lako krivo protumače. Čak i neutralna rečenica može zvučati hladno, distancirano ili pasivno-agresivno.

Bez tih neverbalnih signala, poruke često tumačimo kroz vlastite strahove i pretpostavke, što može dovesti do:

  • nesporazuma
  • povrijeđenih osjećaja
  • zbunjenosti
  • gubitka prilike za dublju povezanost.

Iako možete pokušati prenijeti emocije riječima, interpunkcijom ili emotikonima, to nije jamstvo da će druga strana poruku shvatiti onako kako ste vi namjeravali. Neki parovi, primjerice, završe u višednevnim svađama zbog jedne riječi ili znaka interpunkcije.

Čuti nečiji glas, pauze u govoru ili uzdah često govori više od bilo koje poruke
FOTO: Shutterstock

Kada su poruke dobar izbor?

Za neke ljude – osobito one s anksioznošću, osjetljivim živčanim sustavom ili iz spektra autizma – pisana komunikacija može pružiti osjećaj sigurnosti i kontrole. Omogućuje im da razmisle i odgovore vlastitim tempom.

No, za većinu ljudi poruke su ipak najbolje za jednostavne i lagane teme.

Situacije u kojima je poruka sasvim u redu su:

  • dogovaranje planova
  • kratke, neemocionalne životne novosti
  • ležeran pozdrav
  • provjera kako je netko tko nije dobro
  • dijeljenje članaka, videa ili fotografija.

Poruke mogu biti korisne i kao pauza tijekom teškog razgovora, primjerice kada trebate smiriti emocije ili dati do znanja da vam treba malo vremena. Dobro sročena poruka tada može spriječiti eskalaciju i smanjiti obrambene reakcije.

Ključno je znati – je li poruka most prema razgovoru ili prepreka koja stvara još veću udaljenost.

Kada je bolje nazvati?

Ako je tema osjetljiva, važna ili emocionalno nabijena – telefon (ili razgovor uživo) gotovo je uvijek bolji izbor.

Telefonski razgovori omogućuju:

  • nijanse u tonu glasa
  • emocionalnu bliskost
  • bolju jasnoću
  • manju vjerojatnost nesporazuma.

Čuti nečiji glas, pauze u govoru ili uzdah često govori više od bilo koje poruke.

Teme koje nisu pogodne za dopisivanje su:

  • emocionalni razgovori
  • sukobi i nesuglasice
  • isprike
  • promjene u odnosima ili postavljanje granica
  • loše vijesti i tragedije.

Naravno, ponekad poruke imaju smisla iz čisto praktičnih razloga – ako ste na bučnom mjestu ili imate samo minutu vremena. No, ako razgovor ima potencijal nekoga povrijediti ili iscijeliti, stručnjaci savjetuju – nazovite ili se nađite uživo.

Poruke su brze, praktične i često manje stresne od telefonskih poziva
FOTO: Shutterstock

Savjeti za zdravije dopisivanje

Ako vam je ikad “ok” poruka stvorila knedlu u želucu, znate koliko način pisanja može biti važan:

  • nemojte odgovarati s jednom riječju – budite kratki, ali jasni
  • izbjegavajte duge poruke kada su emocije jake
  • emotikoni mogu pomoći u pojašnjavanju tona, ali ne bi trebali zamijeniti iskren razgovor
  • izbjegavajte sarkazam i šale ako postoji mogućnost krivog tumačenja.

Kako znati da je vrijeme za poziv?

Razgovor može započeti porukama, ali ako primijetite da poruke postaju preduge i zamorne, osjećate se neshvaćeno ili defenzivno, stalno iznova čitate istu poruku pokušavajući shvatiti što druga strana misli ili osjećate napetost u tijelu ili težinu u prsima, to je jasan znak da je vrijeme za promjenu načina komunikacije.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu