Iako su životinje živa bića koja, poput ljudi, imaju svoju svijest, osjećaju bol, glad i žeđ, proživljavaju emocije tuge, straha i panike te posjeduju volju za životom, tijekom transporta s njima se postupa kao s predmetima. Brojni foto i filmski zapisi snimljeni po svim svjetskim transportnim rutama, a osobito na mjestima utovara i istovara životinja, svjedoče o čestoj iznimnoj okrutnosti kojoj su izložene životinje na svojem posljednjem putovanju.

 

Nakon često velikih udaljenosti bez odmora i iskrcavanja, u svim vremenskim uvjetima, iz kamiona se na odredištu iskrcavaju uplašene, gladne i žedne životinje, ranjene, polomljenih udova. Ne kreću se dovoljno brzo niti uvijek u pravcu koji se očekuje, posrću i padaju i, iscrpljene do kraja ili paralizirane od straha, nisu sposobne više ustati. Mnoge ostaju ležati u kamionima u vlastitim fekalijama, često ugušene zbog međusobnog gaženja u pretrpanim kamionima, zbog vrućine ili pak smrznute zbog hladnoće.

 

Životinje neće moći nikada same ‘svjedočiti’ o sebi. Stoga, kako bi skrenuli pozornost na užase koje životinje prolaze u transportu, aktivisti udruge Prijatelji životinja će u prosvjednoj povorci, u subotu 26. svibnja 2012., s Trga kralja Tomislava stići na Trg bana Jelačića u Zagrebu u 12 sati i izvesti vizualno dojmljiv performans.

 

Prosvjedom i performansom želi se skrenuti pozornost na stravične statistike o transportu živih životinja:

 

• Lomovi kostiju, krvarenja i hematomi najčešće su ozljede kod ptica (procjena višestrukih lomova kostiju kod pilića ‘brojlera’ iznosi čak i do 95%), a nastaju zbog izuzetno grubog rukovanja i pretrpavanja u prljave i uske sanduke ili kaveze za transport.
• Fizički i psihički stres kod svinja osobito se povećava zbog činjenice da svinje trpe tzv. ‘bolest kretanja’ (one pokazuju visoku razinu osjetljivosti na buku, kretanje, promjene u okolini i sl.), koja se očituje kroz izlučivanje sline, povraćanje, proljev, povećanje tjelesne temperature i apatiju.
• Pretrpanost i ostali čimbenici stresa kojima su goveda izložena tijekom transporta djeluju na znatno narušavanje njihova imunološkog sustava. Osobito zastupljeno obolijevanje tijekom transporta goveda je upala pluća izazivana virusom goveđeg herpesa ili bakterijom Pasteurella.
• Istraživanja su pokazala da nakon 24 sata ovce i janjad gube i do 8% tjelesne težine, što je posljedica učestalog izbacivanja izmeta. Takva reakcija je posljedica iznimnog psihičkog stresa. I nakon dužih razdoblja žeđi, ovce u većini slučajeva ne piju vodu iz nepoznatog izvora. Česti uzroci smrti su dehidracija, gušenje i gaženje do smrti.

 

Procjenjuje se da se godišnje diljem Europe prevozi više od šest milijuna životinja dulje od osam sati. Takvo dugotrajno izlaganje životinja teškim uvjetima transporta rezultira iznimno visokom razinom psihičkog i fizičkog stresa, a posljedice su malaksalost, iscrpljenost, ozljede i smrt. Iako Hrvatska nema sve uvjete za transport i tranzit životinja, s obzirom da joj nedostaju odmorišta za životinje i odgovarajući granični prijelazi, ceste su svejedno pune pretrpanih kamiona. Na granici životinje znaju čekati i po deset sati iako se jedino u iznimnim uvjetima smiju zadržati do dva sata. Mučna putovanja životinja koje se prevoze iz Europske unije često traju i nekoliko dana.

 

Praksa transporta pokazuje poražavajuću istinu o mnogim neodređenim terminima unutar zakonskih odredbi i njihovu neučinkovitost, kao i nemogućnost nadziranja postupanja u skladu sa zakonskim propisima. Prijatelji životinja smatraju da je transport živih životinja potpuno nepotreban, neetičan i okrutan te bi kao takav trebao biti u potpunosti zabranjen.

 

Najefikasniji način da se svaki pojedinac založi za zabranu transporta životinja je prelazak na prehranu na biljnoj osnovi, čime odbija biti naručitelj patnje životinja. Vlastitim odabirom prehrane koja isključuje namirnice životinjskog podrijetla poboljšavamo zdravlje i čuvamo okoliš te izravno smanjujemo patnju životinja u transportu.

 

Više informacija i potresan film o transportu životinja ‘Neki umiru putujući’ nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr i na YouTube kanalu Prijatelja životinja www.youtube.com/afcroatia.