Kada treba skuhati tjesteninu, rižu ili neku drugu žitaricu, mnogima se čini praktičnim napuniti lonac vrućom vodom iz slavine. Voda će prije zakuhati, a priprema ručka trajati nekoliko minuta kraće.

Međutim, stručnjaci za sigurnost vode i kućnih vodovodnih sustava upozoravaju da ova navika nije nužno najbolji izbor. Vruća voda iz slavine može sadržavati više određenih kontaminanata nego hladna voda, uključujući olovo i druge metale, a novija istraživanja otvaraju i pitanje mikroplastike.

Dobra je vijest da je rješenje vrlo jednostavno – za kuhanje koristite hladnu vodu iz slavine i tek je potom zagrijte.

Zašto vruća voda iz slavine može sadržavati više kontaminanata?

Problem nije nužno u vodi koja dolazi iz javnog vodovoda, nego u onome što se može dogoditi dok prolazi kroz kućne instalacije.

Andrew Whelton, profesor na Sveučilištu Purdue i stručnjak za vodovodne sustave, upozorava da cijevi, spojevi i grijači vode nisu nužno certificirani za korištenje s vrućom vodom za piće i pripremu hrane na isti način kao za hladnu vodu.

Temperatura pritom igra važnu ulogu.

Vruća voda može brže i u većoj količini otapati odnosno izvlačiti određene tvari iz materijala s kojima dolazi u kontakt. Zbog toga u nekim okolnostima može sadržavati više metala i drugih kemijskih spojeva nego hladna voda.

Kemijski inženjer i stručnjak za kemijsku sigurnost Tom Neltner objašnjava da je riječ o osnovnom principu kemije i termodinamike – što je voda toplija, veća može biti mogućnost ispiranja olova i drugih tvari iz dijelova vodovodnog sustava.

Na količinu potencijalno otpuštenih tvari mogu utjecati i:

• pH vrijednost vode
• tvrdoća vode
• koncentracija klora
• starost i vrsta vodovodnih instalacija
• vrijeme tijekom kojeg voda stoji u cijevima.

Problem može biti i bojler

Spremnici za toplu vodu predstavljaju još jedan mogući izvor kontaminanata.

S vremenom se na njihovom dnu može nakupljati sediment jer spremnik djeluje poput svojevrsne taložne komore. U njemu se mogu zadržavati mineralne naslage i različite čestice.

Određeni bojleri imaju i tzv. žrtvenu anodu, metalnu komponentu koja namjerno korodira kako bi zaštitila sam spremnik i produljila mu vijek trajanja. Ovisno o materijalu i njegovoj kvaliteti, i ona može predstavljati dodatan izvor određenih metala.

U spremniku se mogu nakupljati i čestice koje su prethodno dospjele iz vodovodnih instalacija, a promjene protoka ili vibracije mogu ih ponovno podići u vodu.

Olovo u vodi – nisu problem samo stare cijevi

Starije vodovodne instalacije mogu sadržavati materijale povezane s većim rizikom od onečišćenja metalima, primjerice olovne lemove ili pocinčane cijevi.

Ipak, ni novije instalacije nisu automatski potpuno bez rizika.

Određeni mjedeni i brončani dijelovi također mogu sadržavati olovo. Zbog toga su standardi kojima se ograničava otpuštanje olova iz slavina i drugih vodovodnih komponenti tijekom godina postajali sve stroži.

Poseban oprez može imati smisla u starijim zgradama ili kućama u kojima nije poznato od kojih su materijala izrađene instalacije.

Vruća voda i mikroplastika

Plastične cijevi i spojevi otvaraju drugo pitanje – mikroplastiku.

Istraživanja pokazuju da se površina plastičnih cijevi tijekom starenja može mijenjati, pucati i ljuštiti, pri čemu mikroskopske plastične čestice potencijalno mogu završiti u vodi.

Temperatura bi pritom mogla imati važnu ulogu.

Meta-analiza objavljena 2025. godine, koja je proučavala otpuštanje mikroplastike iz uobičajenih plastičnih materijala, pokazala je da se količina otpuštenih čestica povećava s porastom temperature vode.

To ne znači da će svaka vruća voda iz slavine sadržavati opasnu količinu mikroplastike. Međutim, nalazi podupiru jednostavnu preventivnu praksu – kada vodu namjeravate piti ili koristiti za pripremu hrane, uzmite hladnu vodu pa je sami zagrijte.

Uklanja li kuhanje olovo i mikroplastiku iz vode?

Jedna od čestih zabluda jest da će eventualni problem nestati čim voda prokuha.

Kuhanje vode može uništiti brojne bakterije i druge mikroorganizme, ali ne uklanja olovo i druge metale koji su već dospjeli u vodu.

Isto tako, samo prokuhavanje ne znači da će iz vode nestati čestice mikroplastike koje su u njoj već prisutne.

Zato su mikrobiološka sigurnost vode i kemijska kontaminacija dva različita pitanja.

Je li onda sigurno piti vruću vodu iz slavine?

Za svakodnevno piće i pripremu hrane sigurniji je praktičan izbor hladna voda iz slavine, pod uvjetom da je lokalna voda zdravstveno ispravna za piće.

To se odnosi i na vodu koju ćete ionako zagrijavati.

Primjerice, kada kuhate:

• tjesteninu
• rižu
• zobene pahuljice
• krumpir i drugo povrće
• juhe i variva
• čaj ili kavu

lonac ili kuhalo napunite hladnom vodom, a zatim je zagrijte.

Kako smanjiti izloženost kontaminantima iz vodovodnih instalacija?

Nekoliko jednostavnih navika može dodatno smanjiti mogućnost izlaganja tvarima koje se mogu osloboditi iz kućnih instalacija.

1. Za kuhanje koristite hladnu vodu

Najjednostavnije pravilo glasi – hladna voda iz slavine za piće i kuhanje, a vruća prvenstveno za pranje i druge kućanske potrebe.

Ako vam treba kipuća voda, hladnu vodu zagrijte na štednjaku ili u kuhalu.

2. Pustite vodu da kratko teče ako je dugo stajala u cijevima

Voda koja nekoliko sati stoji u instalacijama ima više vremena za kontakt s cijevima, slavinama i spojevima.

Ako slavina dugo nije korištena, primjerice nakon noći ili povratka s putovanja, pustite hladnu vodu da teče dok ne postane osjetno hladnija prije nego što je koristite za piće ili pripremu hrane.

3. Održavajte bojler prema uputama proizvođača

U spremnicima se tijekom vremena može nakupiti sediment.

Periodično održavanje ili ispiranje spremnika, kada to predviđa proizvođač, može pomoći u uklanjanju naslaga te istodobno pridonijeti učinkovitijem radu i duljem vijeku uređaja.

Prije bilo kakvog pražnjenja ili održavanja bojlera potrebno je slijediti upute proizvođača odnosno posao prepustiti stručnoj osobi.

4. Ako vam je važna brzina, koristite električno kuhalo

Razlog zbog kojeg ljudi često posežu za vrućom vodom iz slavine jednostavan je – žele da voda što prije zavrije.

Električno kuhalo može biti praktična alternativa. Hladnu vodu možete brzo zagrijati u kuhalu, a zatim je uliti u lonac.

Brzo zagrijavanje omogućuju i indukcijske ploče.

Pročitajte i ove članke:

• Meka i tvrda voda: Koja je bolja za vaše zdravlje?
• Jednostavnim trikom uklonite do 90 % mikroplastike u vodi!
• 5 kuhinjskih trikova s kuhalom za vodu koji vam olakšavaju pripremu hrane.

• hladna voda iz slavine
• kuhanje vode
• mikroplastika u vodi
• olovo u vodi
• voda za kuhanje
• vruća voda iz slavine

Učitaj više izvora