1,13 milijardi ljudi u svijetu pati od hipertenzije – visokog krvnog tlaka. Nažalost, Hrvatska je svjetski rekorder s najvećim postotkom zahvaćenih odraslih muškaraca, a slijede ju Latvija, Litva, Mađarska i Slovenija.

Širom svijeta, u  zadnjih 40 godina, broj ljudi koji žive s visokim krvnim tlakom je udvostručen. Prema istraživanju objavljenom u The Lancet-u 1975 ih je bilo  594 milijuna, a 2015 se taj broj popeo na 1,13 milijardi. Uzrok ovog skoka su povećanje broja i starenje stanovništva.

Po definiciji, visoki krvni tlak imaju osobe kojima se mjeri:

• Sistolički (gornji tlak) iznad 140 mmHg
• Dijastolički (donji tlak) iznad 90 mmHg

Udvostručen rizik od srčanog i moždanog udara

Novija istraživanja pokazuju da se rizik od srčanog i moždanog udara, koji godišnje ubijaju oko 7,5 milijuna ljudi,  udvostručuje sa svakih 20 mmHg sistoličkog ili 10 mmHg dijastoličkog tlaka u srednjoj ili starijoj dobi.

U zadnjih 40 godina, problem se preselio iz bogatih zapadnih zemalja (Norveške, Njemačke, Belgije, Francuske) i azijsko-pacifičkih država, u siromašnije predjele svijeta, sub-saharsku Afriku i južnu Aziju. Međutim, promjena nema u centralnoj i istočnoj Europi, primjerice u Hrvatskoj, Sloveniji i Litvi.

Hrvatski muškarci najugroženiji

Analize pokazuju sljedeće brojke i činjenice:

• Kanada, Velika Britanija, Australija, SAD, Peru, Južna Koreja i Singapur bilježe najmanji udjel odraslih osoba s visokim tlakom. U tim državama je 2015. najviše jedna od osam žena,  te najviše jedan od pet muškaraca  imalo povišeni krvni tlak
• Drugi ekstrem su države poput Hrvatske Latvije, Litve, Mađarske i Slovenije. Više od trećine odraslih muškaraca, a u Hrvatskoj čak 40% ima povišeni krvni tlak. Među ženama, neslavni rekord nose one iz zapadne Afrike. Žene u Hrvatskoj stoje relativno dobro (25%) ali još uvijek daleko od najnaprednijih zemalja.
• Muškarci imaju viši krvni tlak od žena, u većini svjetskih regija

WHO, Svjetska zdravstvena organizacija je postavila cilj smanjenja prevalencije (učestalosti) visokog krvnog tlaka za 25% do 2025. Autori ovog istraživanja smatraju da je to nemoguće postići bez učinkovite politike koja bi omogućavala najsiromašnijim zemljama i ljudima zdraviju prehranu – posebno smanjenje unosa soli i veću pristupačnost voća i povrća te poboljšanjem otkrivanja povišenog krvnog tlaka i omogućavanjem terapije lijekovima.

• hipertenzija
• moždani udar
• srčani udar
• visoki krvni tlak