Butirati: “Nevidljivi saveznici” zdravlja crijeva (i zašto su ključni kod IBS-a)

Butirati Nevidljivi saveznici zdravlja crijeva (i zašto su ključni kod IBS-a)

Ako imate sindrom iritabilnog crijeva (IBS), vjerojatno ste već isprobali različite pristupe – od promjene prehrane do probiotika. No, sve više stručnjaka danas ističe kako jedan često zanemaren faktor može igrati ključnu ulogu u zdravlju crijeva – butirati.

Iako se o njima rjeđe govori, smatra se da su važan dio normalne funkcije probavnog sustava – i zašto dolazi do simptoma poput nadutosti, bolova ili nepravilne stolice.

Što su zapravo butirati?

Butirati (ili masne kiseline kratkog lanca) prirodni su spojevi koji nastaju u vašim crijevima kada “dobre bakterije” razgrađuju prehrambena vlakna.

Drugim riječima:

  • vlakna hrane bakterije
  • bakterije proizvode butirate
  • butirati hrane stanice vaših crijeva.

Kod osoba s IBS-om mogu se uočiti promjene u sastavu crijevne mikrobiote, ali njihova točna uloga i značaj razlikuju se od osobe do osobe.

Jedan od ključnih pojmova kada govorimo o zdravlju crijeva je crijevna barijera.
FOTO: Shutterstock

Zašto su butirati toliko važni?

Za razliku od probiotika (koji djeluju na razini mikrobioma), butirati sudjeluju u normalnoj funkciji stanica debelog crijeva:

  • energetskim potrebama stanica crijeva
  • održavanjem strukture crijevne sluznice
  • normalnom funkcijom crijeva.

Zbog toga ih stručnjaci često nazivaju “gorivom za crijeva”. Kod IBS-a, gdje je crijevna sluznica često osjetljivija, ova funkcija postaje posebno važna.

Crijevna barijera – zašto je važno da nije “propusna”?

Jedan od ključnih pojmova kada govorimo o zdravlju crijeva je crijevna barijera.

To je zaštitni sloj koji:

  • sudjeluje u zaštiti organizma
  • omogućuje apsorpciju hranjivih tvari
  • ima ulogu u imunološkim procesima.

Kada je ta barijera oslabljena (tzv. “propusna crijeva“), mogu se javiti:

  • nadutost
  • bolovi u trbuhu
  • promjene u probavi.

Upravo ovdje butirati imaju ključnu ulogu – oni pomažu u održavanju “nepropusnosti” crijevne sluznice i podržavaju njezinu obnovu.

Kakve to veze ima sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS)?

Kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva mogu se uočiti različite promjene:

  • promjene u sastavu crijevne mikrobiote
  • varijacije u metabolitima koje bakterije proizvode (primjerice, butirata)
  • promjene u osjetljivosti i funkciji crijeva.

Zato se danas sve više naglašava da pristup IBS-u ne bi trebao uključivati samo prehranu ili probiotike, već i podršku crijevnoj sluznici.

Drugim riječima, nije dovoljno “hraniti bakterije” – važno je i hraniti same stanice crijeva.

Primjer takvog pristupa su proizvodi koji objedinjuju sve tri komponente - poput Colosala, koji sadrži kombinaciju butirata, dobrih bakterija i vlakana.
FOTO: Shutterstock

Jesu li svi proizvodi za probavu isti?

Na tržištu postoji velik broj dodataka prehrani za probavu, ali oni se često razlikuju po sastavu i načinu djelovanja.

Najčešće sadrže:

  • probiotike (dobre bakterije)
  • vlakna (hrana za bakterije).

No, rjeđe se u obzir uzima treći ključni element – butirati.

Zbog toga se sve više govori o važnosti kombiniranog pristupa, koji uključuje:

  • podršku mikrobiomu
  • unos vlakana
  • direktnu prehranu stanica crijeva.

Primjer takvog pristupa su proizvodi koji objedinjuju sve tri komponente – poput Colosala, koji sadrži kombinaciju butirata, dobrih bakterija i vlakana.

Nova StudioSadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Pontus Pharma po najvišim profesionalnim standardima.
Članak objavljen:
  1. Parada Venegas, D. i sur. (2019). Short Chain Fatty Acids (SCFAs)-Mediated Gut Epithelial and Immune Regulation and Its Relevance for Inflammatory Bowel Diseases. Front. Immunol., 10: 277.
  2. Canani, R. B. i sur. (2011). Potential beneficial effects of butyrate in intestinal and extraintestinal diseases. World J. Gastroenterol., 17(12): 1519–1528.
  3. Vanhoutvin, S. A. i sur. (2009). The effects of butyrate enemas on visceral perception in healthy volunteers. Neurogastroenterol. Motil., 21(9): 952–976.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu