Butirati: “Nevidljivi saveznici” zdravlja crijeva (i zašto su ključni kod IBS-a)
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Ako imate sindrom iritabilnog crijeva (IBS), vjerojatno ste već isprobali različite pristupe – od promjene prehrane do probiotika. No, sve više stručnjaka danas ističe kako jedan često zanemaren faktor može igrati ključnu ulogu u zdravlju crijeva – butirati.
Iako se o njima rjeđe govori, smatra se da su važan dio normalne funkcije probavnog sustava – i zašto dolazi do simptoma poput nadutosti, bolova ili nepravilne stolice.
Što su zapravo butirati?
Butirati (ili masne kiseline kratkog lanca) prirodni su spojevi koji nastaju u vašim crijevima kada “dobre bakterije” razgrađuju prehrambena vlakna.
Drugim riječima:
- vlakna hrane bakterije
- bakterije proizvode butirate
- butirati hrane stanice vaših crijeva.
Kod osoba s IBS-om mogu se uočiti promjene u sastavu crijevne mikrobiote, ali njihova točna uloga i značaj razlikuju se od osobe do osobe.

Zašto su butirati toliko važni?
Za razliku od probiotika (koji djeluju na razini mikrobioma), butirati sudjeluju u normalnoj funkciji stanica debelog crijeva:
- energetskim potrebama stanica crijeva
- održavanjem strukture crijevne sluznice
- normalnom funkcijom crijeva.
Zbog toga ih stručnjaci često nazivaju “gorivom za crijeva”. Kod IBS-a, gdje je crijevna sluznica često osjetljivija, ova funkcija postaje posebno važna.
Crijevna barijera – zašto je važno da nije “propusna”?
Jedan od ključnih pojmova kada govorimo o zdravlju crijeva je crijevna barijera.
To je zaštitni sloj koji:
- sudjeluje u zaštiti organizma
- omogućuje apsorpciju hranjivih tvari
- ima ulogu u imunološkim procesima.
Kada je ta barijera oslabljena (tzv. “propusna crijeva“), mogu se javiti:
- nadutost
- bolovi u trbuhu
- promjene u probavi.
Upravo ovdje butirati imaju ključnu ulogu – oni pomažu u održavanju “nepropusnosti” crijevne sluznice i podržavaju njezinu obnovu.
Kakve to veze ima sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS)?
Kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva mogu se uočiti različite promjene:
- promjene u sastavu crijevne mikrobiote
- varijacije u metabolitima koje bakterije proizvode (primjerice, butirata)
- promjene u osjetljivosti i funkciji crijeva.
Zato se danas sve više naglašava da pristup IBS-u ne bi trebao uključivati samo prehranu ili probiotike, već i podršku crijevnoj sluznici.
Drugim riječima, nije dovoljno “hraniti bakterije” – važno je i hraniti same stanice crijeva.

Jesu li svi proizvodi za probavu isti?
Na tržištu postoji velik broj dodataka prehrani za probavu, ali oni se često razlikuju po sastavu i načinu djelovanja.
Najčešće sadrže:
- probiotike (dobre bakterije)
- vlakna (hrana za bakterije).
No, rjeđe se u obzir uzima treći ključni element – butirati.
Zbog toga se sve više govori o važnosti kombiniranog pristupa, koji uključuje:
- podršku mikrobiomu
- unos vlakana
- direktnu prehranu stanica crijeva.
Primjer takvog pristupa su proizvodi koji objedinjuju sve tri komponente – poput Colosala, koji sadrži kombinaciju butirata, dobrih bakterija i vlakana.
Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Pontus Pharma po najvišim profesionalnim standardima.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Pankreatitis (upala gušterače): 11 uzroka koji razaraju gušteraču + simptomi koji dolaze naglo
- Kreni Zdravo
- 8 min čitanja
- Parada Venegas, D. i sur. (2019). Short Chain Fatty Acids (SCFAs)-Mediated Gut Epithelial and Immune Regulation and Its Relevance for Inflammatory Bowel Diseases. Front. Immunol., 10: 277.
- Canani, R. B. i sur. (2011). Potential beneficial effects of butyrate in intestinal and extraintestinal diseases. World J. Gastroenterol., 17(12): 1519–1528.
- Vanhoutvin, S. A. i sur. (2009). The effects of butyrate enemas on visceral perception in healthy volunteers. Neurogastroenterol. Motil., 21(9): 952–976.