Šuma je puno više od onoga što vidite,  tvrdi ekologinja Suzanne Simard. Njezina tridesetogodišnja istraživanja u kanadskim šumama dovela su do zapanjujućih otkrića da drveće komunicira, često i s ogromnih udaljenosti. Dr. Simard donosi priču o skladnom i kompleksnom društvenom životu drveća i novom pogledu na prirodni svijet u šumi.

Kako drveće međusobno komunicira?

Znanstvenu zajednicu i društvo zaintrigirala su istraživanja dr. Suzanne Simard o simbiotičkim vezama između drveća. Stabla i biljke su međusobno povezani te mogu signalizirati drugim biljkama i drveću o mnogim okolnostima u okolišu.

Skrivena ispod površine zemlje, biološka infrasktruktura povezuje različite članove biljnog carstva u jednu organsku mrežu koja dopušta biljkama da komuniciraju i razmjenjuju hranjive tvari.

Kad šetate šumom vidite “reproduktivne” organe, to su gljive.  Gljivične niti tvore micelij koji “inficira” i kolonizira korijene svih stabala i biljaka. Na mjestu gdje gljivične niti komuniciraju sa stanicama u korijenu dolazi do izmjene, odnosno „trgovine“ ugljikom za hranjivim tvarima. Miceliji povezuju različite vrste u šumi, ne samo pojedince iz iste vrste.

Simbioza korijena biljke i gljive poznata je kao mikoriza i korisna je za obje stane. Biljke pružaju gljivama ugljikohidrate koje su stekle fotosintezom, dok gljive prikupljaju druge hranjive tvari poput, vode, fosfora i dušika.

Najveći i najmračniji čvorovi su ujedno i najprometniji, oni se često nazivaju majka stabala jer njeguju svoje mlade koji rastu iz njih. U šumi, majka stablo može biti spojena na stotine drugih stabala i na taj način poslati višak ugljika kroz mikorizne mreže.

Dr. Suzanne Simard prva je dokazala da su stabla sposobna ostvariti dvosmjernu komunikaciju. Istraživanja koja je provela koristeći metodu radioaktivnim ugljikom-14  i ugljikom-13 (stabilnim izotopima) potvrđuje da stabla majke skrbe za svoja mlađa stabla.

Osim toga, Simard je potvrdila i komunikaciju između različitih vrsta. Pokusom je dokazano da kod stabla breze i duglazije postoji životna dvosmjerna komunikacija. U ljetnim mjesecima breza šalje više ugljika duglaziji, posebno ako se nalazi u sjeni i ne prima dovoljno sunčeve svjetlosti. Na taj način breza omogućava rast mladicama u sjeni drugih stabala. Ove dvije vrste isprepletene su poput yin i yanga.

Može li drveće prepoznati vlastiti rod ?

Dr. Simard je postavila eksperiment u kojem je stavila stablo majku da raste zajedno sa sadnicama stranaca kao i sa svojim “potomcima”. Znanstveno je dokazala da majka stablo prepoznaje svoj rod i to na način da ga kolonizira s većim mikoriznim mrežama koje im šalju više ugljika ispod zemlje. Također je vidljivo kako majka stablo smanjuje svoj korijen kako bi bilo više prostora za njihovu djecu.

Kad su majke drveća ozlijeđene ili umiru šalju poruke “mudrosti” na sljedeću generaciju sadnica. Temeljem kretanja izotopa s ozlijeđene majke drveta na korijen pa sve do mikorizne mreže i njoj susjednih sadnica, potvrđeno je da stabla mogu pričati ne samo o prijenosu hranjivih tvari već i u obliku obrambenih signala i upozorenja.

Pogledajte video “Kako drveće međusobno komunicira” – dr. Simard koji je pogledalo miljun ljudi.

Kako bismo očuvali šume, potrebno ih je regenerirati s raznolikošću vrsta i genotipa te strukturom sadnje koja dopušta prirodnu obnovu. Potrebno je pružiti alate šumi koji su joj potrebni za proces samoobnove.

Trebamo imati na umu da šume nisu samo hrpa stabala, već važan izvor energije, čistog zraka i hrane.

• drvo
• ekologija
• micelij
• mikorizme