Bjeloglavi supovi su se – nakon uspostave hranilišta za te zaštićene strvinare – vratili na Učku i na njezinim stjenovitim obroncima, ponovno, nakon više od 100 godina, savili tri gnijezda iz kojih bi tri ptića uskoro trebala i poletjeti, doznaje se iz Parka prirode Učka.

Potvrdio je to HINA-i ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić, koji je istaknuo da su bjeloglavi supovi na Učku počeli navraćati nakon 2017., kada je na Učki uspostavljeno hranilište za bjeloglave supove:

Prema planu upravljanja našim parkom prirode, još prije 20-ak godina odlučili smo pokušati vratiti supove, koji su tu nekada obitavali, a hranilište smo uspjeli sagraditi nakon što smo osigurali novac i donacije.

Pritom su se, kaže, nadovezali na prethodnike i kolege koji su se već bavili supovima, kao i županijsku Javnu ustanovu Priroda, te su, nakon izgradnje hranilišta, ishodili potrebnu dokumentaciju i angažirali tvrtku koja dostavlja hranu za supove.

Bjeloglavi supovi su strvinari koji se hrane isključivo ostacima, odnosno strvinama životinja, pa im se mora osigurati odgovarajuća hrana, a u Parku prirode Učka najprije su dobavljali lešine koza i ovaca iz Istre i Primorja, potom i drugih životinja – svinja, goveda, konja.

Sada se supovima koji slijeću na padine Učke ostavlja oko 500 kg hrane na tjedan, a od 2017. su na hranilište, svojevrsni “restoran” za supove, dopremljene oko 34 tone hrane.

Vasilić je napomenuo da je pojavnost supova na hranilištu u početku bila relativno skromna, ali se povećavala, pa se bjeloglavi supovi sada na hranilištu pojavljuju svakodnevno u razdoblju gniježđenja, od ožujka do kolovoza.

Na Kvarneru oko 120 parova bjeloglavih supova

Ovog proljeća su se supovi nakon 100-ak godina vratili na učkarske stijene, kao stanovnici Parka, a ne samo povremeni posjetitelji te su potvrđena tri uspješna gniježđenja, odnosno tri gnijezda s tri ptića. U svakom gnijezdu liježe se samo po jedan ptić, ispričao je Vasilić te dodao kako očekuju kako bi ptići uskoro mogli samostalno poletjeti.

No, priči tu nije kraj. Ustvari, priča tek počinje. Mladi supovi krenut će na petogodišnje putovanje, tijekom kojeg će nadlijetati Balkan, Sjevernu Afriku, Španjolsku i druge krajeve, te će se nakon pet godina vratiti kući, na mjesto na kojem su se izlegli. Tu pronalaze partnericu ili partnera i, kada postanu spolno zreli, nastavljaju vrstu, gnijezde se i ostaju na tom području, što znači da se na Učki mogu očekivati nova gnijezda.

Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi te jedina preostala u Hrvatskoj. Nekada su se gnijezdili na području cijele Hrvatske, ali se područje gniježđenja smanjivalo zbog manjeg ekstenzivnog stočarstva, a time i manje prirodnog izvora hrane za supove. Brojnosti bjeloglavih supova nisu pridonijeli ni razni toksini s kojima su dolazili u doticaj, kao ni dalekovodi.

Procjenjuje se da je sada u Hrvatskoj, odnosno na Kvarneru, oko 120 parova bjeloglavih supova. Gnijezde se uglavnom na Krku, Cresu, Plavniku i Prviću, a koriste hranilišta na Cresu, u sklopu Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli, kojim upravlja Javna ustanova Priroda te na Učki.

Aktiviranje hranilišta za bjeloglave supove na Učki rezultiralo je povratkom gnijezdeće populacije na Učku i uspostavom jedine kontinentalne kolonije u Hrvatskoj, a to je pak domaćim stručnjacima omogućilo stručno praćenje jedinki te ugrožene vrste, zaključio je Vasilić rekavši kako su ponosni što su u tome uspjeli.

Pročitajte i članke:

• Strogo zaštićena životinja u Hrvatskoj sada ima veće šanse za preživljenje: Otvorena “bolnica” za bjeloglave supove
• Ugroženost lastavica utječe na sreću Europljana: Vratile su se, ali sve ih je manje
• Zanimljivosti o pčelama koje niste znali.