Znanstvenici u šoku: Komarci bi mogli naučiti ignorirati najpoznatiji repelent

Znanstvenici u šoku Komarci bi mogli naučiti ignorirati najpoznatiji repelent

Iako se sredstva protiv komaraca s DEET-om već desetljećima smatraju zlatnim standardom zaštite, novo istraživanje sugerira da bi pojedine vrste komaraca mogle biti sposobne naučiti povezivati miris ovog repelenta s izvorom hrane.

Znanstvenici ističu da to nije razlog za prestanak korištenja DEET-a, već podsjetnik na važnost pravilne i redovite primjene zaštitnih sredstava.

Komarci mogu učiti iz iskustva

Komarci su među najraširenijim kukcima na svijetu, a neke vrste mogu prenositi ozbiljne bolesti poput denga groznice, virusa Zapadnog Nila, chikungunye, žute groznice i Zika virusa. Upravo zato repelenti imaju važnu ulogu u zaštiti od uboda.

DEET se godinama smatra jednim od najučinkovitijih sastojaka u sredstvima protiv komaraca. Dosad se vjerovalo da djeluje tako što odbija komarce svojim mirisom i okusom te im otežava pronalazak ljudi.

Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Experimental Biology pokazalo je da određena vrsta komaraca, Aedes aegypti, može naučiti povezivati miris DEET-a s hranjenjem.

Znanstvenici su koristili princip uvjetovanog učenja, poznat iz pokusa ruskog fiziologa Ivana Pavlova. Komarci su tijekom hranjenja više puta bili izloženi mirisu DEET-a.

Nakon četiri ponavljanja, više od 60 % njih reagiralo je na sam miris DEET-a kao na signal za hranjenje.
novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Experimental Biology pokazalo je da određena vrsta komaraca, Aedes aegypti, može naučiti povezivati miris DEET-a s hranjenjem
FOTO: Getty Images

Obučeni komarci privlačili su se DEET-u

U nastavku istraživanja komarcima su ponuđene dvije ljudske ruke – jedna bez repelenta i druga premazana DEET-om.

Dok su neobučeni komarci izbjegavali ruku s DEET-om, oni koji su prethodno naučili povezivati njegov miris s hranom pokazivali su interes upravo za tu ruku.

Istraživači su također otkrili da se ista povezanost može stvoriti i kada se kao nagrada koristi šećer umjesto krvi.

Ovi rezultati ukazuju na to da mozak komaraca i njihova sposobnost učenja možda imaju veću ulogu u ponašanju nego što se dosad pretpostavljalo.

Treba li češće nanositi repelent?

Stručnjaci naglašavaju da rezultati ne znače kako biste trebali prestati koristiti proizvode koji sadrže DEET. Naprotiv, riječ je i dalje o jednom od najučinkovitijih sredstava za zaštitu od komaraca, osobito u područjima gdje su bolesti koje prenose komarci česte.

Ipak, istraživanje sugerira da način korištenja repelenta može utjecati na njegovu učinkovitost.

Ako koncentracija DEET-a s vremenom oslabi, a komarac ipak uspije doći do obroka, postoji mogućnost da počne povezivati miris repelenta s uspješnim hranjenjem. To bi se posebno moglo odnositi na odjeću tretiranu repelentima ili na situacije kada se zaštitno sredstvo ne nanosi dovoljno često.

Znanstvenici stoga ističu važnost pridržavanja uputa proizvođača o količini i učestalosti nanošenja proizvoda.

Kako se najbolje zaštititi od komaraca?

Prema riječima autora istraživanja, sprječavanje uboda i dalje je prva linija obrane od bolesti koje prenose komarci.

Za dodatnu zaštitu preporučuje se:

  • uklanjanje stajaće vode iz posuda, tegli i drugih spremnika u kojima komarci mogu polagati jaja
  • postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata
  • korištenje repelenta prema uputama proizvođača
  • nošenje odjeće koja prekriva veću površinu kože u područjima s mnogo komaraca.

Osim DEET-a, učinkovitim se smatraju i repelenti koji sadrže pikaridin, sastojak koji se sve češće koristi kao alternativa.

Zašto je važno razumjeti ponašanje komaraca?

Ovo istraživanje dio je šireg niza znanstvenih radova koji proučavaju kako komarci koriste osjetila, pamćenje i iskustvo kako bi pronašli domaćina.

Ranija istraživanja pokazala su da komarci mogu pamtiti osobe koje ih pokušavaju otjerati, kombinirati vizualne i mirisne informacije pri traženju ljudi te različito reagirati na pojedine proizvode za njegu kože.

Znanstvenici smatraju da bi bolje razumijevanje načina na koji komarci uče i prilagođavaju se okolišu moglo pomoći u razvoju novih i učinkovitijih sredstava zaštite.

S obzirom na širenje populacije komaraca i rastuću otpornost na insekticide, stručnjaci upozoravaju da će razvoj novih strategija zaštite u budućnosti biti sve važniji za očuvanje javnog zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Lazzari, C. R. i sur. (2026). Associative learning switches DEET valence from aversive to appetitive in Aedes aegypti. J. Exp. Biol., 229(10): jeb251935.
  2. Morales-Brown, P. (2026). Could DEET attract mosquitoes? Study highlights unusual mosquito behaviorMedical News Today.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Getty Images

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu