Studija na gotovo 1.900 osoba

Ljudi koji redovito rade ovo imaju “mlađi” organizam, pokazuje istraživanje

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Kulturne aktivnosti povezane s mlađom biološkom dobi

Kako starimo, prirodno stare i naše stanice, tkiva i organi. Međutim, brzina tog procesa nije jednaka kod svih ljudi. Na biološko ili fiziološko starenje utječu genetika, ali i svakodnevne životne navike.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, nepušenje, umjerena konzumacija alkohola, kontrola stresa i mentalna aktivnost mogu usporiti starenje organizma.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health, sugerira da bi važnu ulogu moglo imati i redovito sudjelovanje u kulturnim događanjima.

Kulturne aktivnosti povezane s mlađom biološkom dobi

Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 1.900 osoba starijih od 50 godina koje sudjeluju u dugogodišnjem istraživanju English Longitudinal Study of Ageing u Engleskoj.

Sudionici su odgovarali na pitanja koliko često odlaze:

u kino
u muzeje ili umjetničke galerije
u kazalište
na koncerte
u operu.

Osim toga, istraživači su procijenili njihovu fiziološku dob na temelju 10 zdravstvenih pokazatelja, među kojima su bili:

pulsni tlak
dijastolički krvni tlak
LDL (“loš”) kolesterol
indeks tjelesne mase (BMI)
brzina hodanja.

Voditelj istraživanja, dr. Yusuke Matsuyama sa Science Tokyo instituta u Japanu, za Medical News Today ističe da na starenje utječu brojni čimbenici, zbog čega je potreban cjelovit pristup očuvanju zdravlja.

Prema njegovim riječima, kulturne aktivnosti već su ranije povezane s boljom kvalitetom života i različitim zdravstvenim koristima, a riječ je o čimbeniku na koji ljudi mogu utjecati promjenom svojih navika.

Redovitiji odlasci povezani su sa sporijim starenjem

Rezultati su pokazali da su osobe koje su kulturne događaje posjećivale svakih nekoliko mjeseci imale nižu fiziološku dob od onih koje su to činile rijetko ili nikada.

Prosječna fiziološka dob osoba s većom razinom kulturne aktivnosti iznosila je oko 66,9 godina, što je bilo niže u usporedbi sa sudionicima koji su rjeđe sudjelovali u takvim sadržajima.

Istraživači su također izračunali da je svaki porast rezultata na ljestvici kulturne uključenosti bio povezan sa smanjenjem fiziološke dobi za oko 0,085 godina, odnosno približno 31 dan. Ta je povezanost ostala prisutna i nakon što su uzeli u obzir čimbenike poput prihoda kućanstva i kroničnih bolesti.

Autori ističu da su u analizi nastojali umanjiti utjecaj nepromjenjivih čimbenika, poput genetike i određenih osobina ličnosti, što dodatno podupire povezanost između kulturnih aktivnosti i sporijeg biološkog starenja.

Stručnjaci upozoravaju da istraživanje ne dokazuje uzrok

Iako su rezultati ohrabrujući, stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju upozoravaju da je riječ o opažajnom istraživanju.

Dr. Anna Chodos sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu smatra da rezultati imaju smisla jer su društvena uključenost i mentalna stimulacija već povezane s boljim zdravljem u starijoj dobi.

Ističe da osobe koje redovito odlaze u kazalište, muzeje ili na druge kulturne događaje često ostaju društveno aktivnije i mentalno angažiranije, što može pridonijeti zdravijem starenju.

S druge strane, moguće je i obrnuto objašnjenje – osobe koje su zdravije, pokretljivije i imaju bolje očuvane kognitivne sposobnosti lakše sudjeluju u kulturnim događanjima.

Slično mišljenje dijeli i gerijatar dr. Kamal Wagle, koji smatra da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li izravna uzročno-posljedična veza između kulturnih aktivnosti i sporijeg starenja organizma.

Kako povećati kulturnu aktivnost?

Stručnjaci preporučuju da ne pokušavate odjednom promijeniti svoje navike, već da krenete s aktivnostima koje vas doista zanimaju.

To može uključivati:

povremeni odlazak u muzej ili galeriju
posjet koncertima ili kazališnim predstavama
sudjelovanje u književnim ili filmskim klubovima
odlazak na programe u knjižnicama
posjećivanje besplatnih kulturnih događanja u vašoj zajednici.

Ako je moguće, povedite prijatelja ili člana obitelji jer bi upravo društvena povezanost mogla biti jedan od razloga zbog kojih ovakve aktivnosti pozitivno djeluju na zdravlje.

Pročitajte i ove članke: