Grlobolja se najčešće povezuje s hladnijim dijelom godine, kada su respiratorne infekcije znatno učestalije, ali bol i neugoda u grlu često se mogu javiti i tijekom ljeta (ljetna grlobolja).

Visoke temperature, boravak u klimatiziranim prostorijama, česte promjene između vrućeg vanjskog zraka i hladnog zraka iz klima-uređaja, kupanje u bazenima i moru, putovanja, boravak u većim skupinama ljudi te povećana cirkulacija određenih virusa tijekom ljetnih mjeseci stvaraju uvjete u kojima grlobolja nije nimalo rijetka pojava.

Zbog čega nastaje ljetna grlobolja?

U najvećem broju slučajeva ljetna grlobolja nastaje kao posljedica virusne infekcije, pri čemu virusi uzrokuju upalu sluznice ždrijela i okolnog limfnog tkiva, što dovodi do boli, pečenja i otežanog gutanja.

Tijekom ljeta osobito su česti enterovirusi, uključujući Coxsackie viruse i ehoviruse, koji mogu izazvati upalu ždrijela, ali i bolest šaka, stopala i usta te herpanginu, koju karakteriziraju bolni mjehurići i ranice u stražnjem dijelu usne šupljine i ždrijela.

Osim enterovirusa, grlobolju mogu uzrokovati i adenovirusi, rinovirusi, koronavirusi, virus influence, virus parainfluence te respiratorni sincicijski virus, iako su češći tijekom hladnijih mjeseci.

Rjeđi uzrok grlobolje su bakterijske infekcije. Važno je razlikovati bakterijsku od virusne upale jer se antibiotici primjenjuju isključivo kod potvrđenih ili vrlo vjerojatnih bakterijskih infekcija.

Najpoznatiji bakterijski uzročnik jest beta-hemolitički streptokok grupe A (Streptococcus pyogenes), koji uzrokuje streptokoknu anginu obilježenu naglo nastalom jakom grloboljom, visokom temperaturom i bolnim povećanim limfnim čvorovima na vratu.

Osim njega, grlobolju mogu uzrokovati i druge bakterije poput Streptococcus dysgalactiae, Fusobacterium necrophorum, osobito u adolescenata i mlađih odraslih osoba, te rjeđe Arcanobacterium haemolyticum, Mycoplasma pneumoniae ili Chlamydia pneumoniae.

U određenim slučajevima grlobolja može biti povezana i s gljivičnom infekcijom, najčešće uzrokovanom gljivicom roda Candida, osobito kod osoba koje koriste inhalacijske kortikosteroide, nedavno su liječene antibioticima, imaju oslabljeni imunosni sustav ili boluju od šećerne bolesti.

Grlobolja ne mora uvijek biti posljedica infekcije, već može nastati zbog različitih neinfektivnih čimbenika koji nadražuju ili oštećuju sluznicu ždrijela.

Tijekom ljeta jedan od najčešćih razloga predstavlja dugotrajan boravak u klimatiziranim prostorijama, pri čemu hladan i suh zrak isušuje sluznicu te izaziva osjećaj grebanja, suhoće i pečenja u grlu.

Sličan učinak može imati i nedovoljan unos tekućine tijekom vrućih dana, kada organizam lakše gubi vodu znojenjem.

Grlobolja može nastati i zbog alergijskog rinitisa, pri čemu pelud, grinje ili drugi alergeni uzrokuju pojačano slijevanje sekreta niz stražnju stijenku ždrijela, što dovodi do kronične iritacije i potrebe za učestalim pročišćavanjem grla.

Gastroezofagealna refluksna bolest također može izazvati kroničnu grlobolju jer se želučana kiselina vraća u jednjak i ždrijelo te nadražuje osjetljivu sluznicu, osobito tijekom noći ili nakon obilnijih obroka.

Među ostalim neinfektivnim uzrocima nalaze se pušenje i izloženost duhanskom dimu, glasno govorenje ili pjevanje, udisanje prašine, kemijskih nadražujućih tvari ili dima, ozljede sluznice oštrom hranom ili stranim tijelom, kao i rijetke bolesti poput tumora ždrijela ili grkljana, osobito kada grlobolja traje dulje vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima.

Koji simptomi mogu pratiti grlobolju?

Grlobolja može biti blaga ili jaka, pojačavati se tijekom gutanja, razgovora ili uzimanja hrane te biti praćena brojnim drugim simptomima koji često pomažu u procjeni njezina uzroka.

Bolesnici mogu osjećati grebanje, pečenje ili suhoću u grlu, otežano gutanje, promuklost ili potpuni gubitak glasa, a nerijetko se javlja i osjećaj stranog tijela u ždrijelu.

Kod virusnih infekcija često se istodobno pojavljuju curenje nosa, kihanje, začepljen nos, kašalj, glavobolja, bolovi u mišićima, umor te povišena tjelesna temperatura, dok bakterijske infekcije češće uzrokuju naglu visoku temperaturu, izraženu bol pri gutanju, povećane i bolne limfne čvorove na vratu te bijele naslage ili gnojne čepove na krajnicima.

Kako se dijagnosticira i liječi ljetna grlobolja?

Dijagnostika grlobolje započinje detaljnim liječničkim pregledom tijekom kojega liječnik procjenjuje trajanje simptoma, prisutnost temperature, kašlja, curenja nosa, otežanog gutanja i drugih tegoba te pregledava usnu šupljinu, ždrijelo i vratne limfne čvorove.

Na temelju kliničke slike često je moguće procijeniti radi li se vjerojatnije o virusnoj ili bakterijskoj infekciji.

Ako postoji sumnja na streptokoknu anginu, može se učiniti brzi antigenski test iz brisa ždrijela ili mikrobiološka obrada brisa, dok se krvne pretrage provode samo kada su potrebne za razjašnjenje dijagnoze ili procjenu težine bolesti.

U posebnim okolnostima liječnik može preporučiti dodatne pretrage ili pregled specijalista otorinolaringologa.

Liječenje ovisi o uzroku grlobolje. Budući da su virusne infekcije daleko najčešći uzrok, terapija je uglavnom simptomatska i uključuje dovoljno odmora, povećan unos tekućine, izbjegavanje pušenja i alkohola, ovlaživanje zraka, konzumaciju mlakih napitaka te uzimanje mekanije hrane koja manje nadražuje upaljeno grlo.

Za ublažavanje boli i snižavanje povišene tjelesne temperature mogu se primijeniti paracetamol ili ibuprofen, ako ne postoje medicinske kontraindikacije za njihovu primjenu.

Korisni mogu biti i pripravci za lokalno ublažavanje tegoba, poput pastila, sprejeva ili otopina za grgljanje koje sadrže antiseptike, lokalne anestetike ili protuupalne sastojke.

Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa te se primjenjuju samo kada je potvrđena ili vrlo vjerojatna bakterijska infekcija, pri čemu je važno uzimati ih isključivo prema liječničkoj preporuci i propisanoj shemi kako bi se smanjio rizik razvoja bakterijske otpornosti i mogućih komplikacija.

Kada se javiti liječniku zbog ljetne grlobolje?

Iako većina ljetnih grlobolja prolazi bez ozbiljnih posljedica, postoje situacije u kojima je potreban liječnički pregled. Liječniku se treba javiti ako:

• grlobolja traje dulje od 7 – 10 dana bez poboljšanja
• je praćena visokom temperaturom koja ne prolazi
• je praćena izrazito otežanim gutanjem ili disanjem
• je praćena nemogućnošću uzimanja hrane i tekućine
• je praćena pojačanim slinjenjem
• je praćena jednostranim otokom vrata
• je praćena jakom jednostranom boli u grlu.

Pregled je potreban i ako se pojavi osip, izrazito povećani i bolni limfni čvorovi, krv u slini ili iskašljaju, promuklost koja traje dulje od tri tjedna, učestale ponavljajuće grlobolje ili znakovi dehidracije poput izrazite žeđi, smanjenog mokrenja i omaglice.

Posebnu pozornost zahtijevaju mala djeca, starije osobe, trudnice te osobe s kroničnim bolestima ili oslabljenim imunosnim sustavom, kod kojih se infekcije mogu razvijati težim tijekom.

Pročitajte i ove članke:

• Ljetna prehlada: Koji su simptomi i kako se liječi?
• Ljetni kašalj: Evo zašto se javlja čak i kada nema prehlade ni gripe
• Muče vas kašalj i(li) upala grla? Napravite čaj koji odmah olakšava tegobe.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Trend koji je osvojio društvene mreže

Što se događa kada svako jutro popijete “shot” od maslinova ulja i limuna?

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• Ljetna grlobolja