Demencija pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a broj oboljelih kontinuirano raste. Iako se problemi s pamćenjem najčešće povezuju sa starijom životnom dobi, promjene u mozgu koje vode prema demenciji mogu započeti desetljećima ranije.

Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju važnost brige o zdravlju mozga već u srednjoj dobi. Novo istraživanje pokazalo je da određene životne navike mogu imati snažniji utjecaj na očuvanje kognitivnih funkcija čak i od genetskih čimbenika povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su analizirali podatke iz programa PREVENT Dementia, koji je obuhvatio 587 osoba u dobi 40 – 59 godina iz UK-a i Irske. Svi sudionici na početku istraživanja nisu imali znakove kognitivnog pada ili demencije.

Posebnost istraživanja bila je u tome što je otprilike polovica ispitanika imala roditelja s poviješću demencije, što je istraživačima omogućilo detaljnije proučavanje utjecaja nasljednih i životnih čimbenika.

Sudionici su prošli niz testova kojima su procjenjivane različite moždane funkcije, uključujući pažnju, jezične sposobnosti, prostornu orijentaciju i različite vrste pamćenja.

Osim toga, istraživači su pratili i niz čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje mozga:

• krvni tlak
• razinu kolesterola
• indeks tjelesne mase
• razinu šećera u krvi
• kvalitetu sna
• sluh
• simptome depresije
• pušenje
• konzumaciju alkohola
• povijest traumatskih ozljeda mozga.

Također su analizirani dob, spol, obiteljska povijest demencije i prisutnost gena APOE ε4, koji je poznat kao jedan od najvažnijih genetskih čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest.

Kako bi procijenili zaštitne čimbenike, znanstvenici su prikupili podatke o obrazovanju, profesionalnom putu te učestalosti bavljenja fizičkim, društvenim i intelektualno poticajnim aktivnostima.

Što su pokazali rezultati?

Najznačajniji rezultat istraživanja odnosi se na aktivnosti koje stimuliraju mozak. Pokazalo se da osobe koje se redovito bave različitim društvenim, fizičkim i intelektualnim aktivnostima imaju bolje kognitivne rezultate u srednjoj dobi.

Zanimljivo je da je pozitivan učinak takvih aktivnosti bio veći od negativnog utjecaja bilo kojeg pojedinačnog promjenjivog čimbenika rizika, pa čak i veći od genetskog rizika povezanog s APOE ε4 genom.

Istraživači su pritom naglasili da ne postoji jedna “čarobna” aktivnost. Najveće koristi zabilježene su kod osoba koje kombiniraju više različitih aktivnosti, kao što su:

• druženje s prijateljima i obitelji
• sviranje glazbenih instrumenata
• kreativni hobiji i umjetnost
• čitanje
• redovita tjelovježba
• učenje stranih jezika
• putovanja.

Koji čimbenici povećavaju rizik od kognitivnog pada?

S druge strane, istraživanje je identificiralo nekoliko čimbenika povezanih s lošijim kognitivnim rezultatima.

Najizraženiji negativan učinak imali su simptomi depresije. Nakon njih slijedili su:

• traumatske ozljede mozga
• dijabetes
• povišeni krvni tlak
• oštećenje sluha
• loša kvaliteta sna.

Kada je riječ o čimbenicima koje nije moguće promijeniti, nešto lošiji rezultati zabilježeni su kod starijih ispitanika te muškaraca.

Najviše su bile pogođene epizodička i relacijska memorija, odnosno sposobnosti koje koristimo za prisjećanje konkretnih događaja i povezivanje različitih informacija.

Što možete učiniti za zdravlje mozga?

Iako ne postoji siguran način za prevenciju demencije, rezultati ovog istraživanja sugeriraju da svakodnevne navike tijekom srednje dobi mogu igrati važnu ulogu u očuvanju mentalnih sposobnosti.

Stručnjaci savjetuju da gradite tzv. kognitivnu rezervu kroz raznolik stil života. To znači da nije potrebno postati stručnjak u jednoj aktivnosti, već redovito uključivati različite oblike mentalne, društvene i fizičke stimulacije.

Možete, primjerice:

• čitati knjige
• naučiti osnove novog jezika
• pridružiti se grupnim aktivnostima ili rekreativnim programima
• baviti se kreativnim hobijima
• češće provoditi vrijeme s prijateljima i obitelji.

Jednako je važno voditi računa o zdravstvenim stanjima koja mogu negativno utjecati na mozak. Ako primijetite simptome depresije, promjene sluha ili probleme sa spavanjem, nemojte ih zanemarivati. Također nastojte održavati krvni tlak i razinu šećera u krvi unutar preporučenih vrijednosti.

Iako se demencija najčešće povezuje sa starijom dobi, briga o zdravlju mozga počinje mnogo ranije. Upravo male svakodnevne navike koje njegujete danas mogu imati velik utjecaj na vaše kognitivno zdravlje u godinama koje dolaze.

Pročitajte i ove članke:

• Zašto neki ljudi dobiju demenciju u srednjoj dobi?
• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Prirodni lijekovi za demenciju: Ne mogu zamijeniti tablete, ali mogu pomoći u ublažavanju simptoma! Evo koji su.

• alzheimerova bolest
• bolje pamćenje
• demencija
• istraživanje

Učitaj više izvora